SVAKOJ ZEMLJI MOGUĆNOST
ODABIRA NAJBOLJEG MODELA!
Ministarstvo poljoprivrede započelo je 25. travnja sa javnom raspravom modela isplate poticaja Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) Europske unije. Na taj se način želi utvrditi hrvatski model isplate poticaja u sklopu definiranih modela koje propisuje nova ZPP Europske Unije za programsko razdoblje od 2015 -2020. godina. Prva javna rasprava održana je za predstavnike poljoprivrednih udruga, sektorskih organizacija, Hrvatske poljoprivrede komore, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika i drugih institucija čije je članstvo direktno uključeno i zainteresirano za sustav izravnih potpora poljoprivredne i stočarske proizvodnje.
Javna rasprava o modelu poticaja biti će nastavljena prezentacijama po Hrvatskoj kroz jedinice regionalne uprave na koje će biti pozvani zainteresirani poljoprivrednici i šira javnost. Plan javnih rasprava po gradovima je slijedeći:
6. 5.2014. utorak
10 sati - Sisak, Velika vijećnica, Grad Sisak, Rimska 26;
16 sati - Karlovac, Velika vijećnica, Banjavčićeva 9
9. 5. 2014. petak
10 sati - Osijek, Županijska 4, Mala ili Velika vijećnica
16 sati - Slavonski Brod, Ulica Petra Krešimira IV 1, Velika vijećnica
13. 5. 2014. utorak
10 sati - Bjelovar, Velika vijećnica, Trg Eugena Kvaternika 2
16 sati - Varaždin
16. 5. 2014. petak
11 sati - Pazin
16 sati - Ogulin
20. 5. 2014. utorak
11 sati- Metković
16 sati Zadar
23.05.14. petak
14 sati Zagreb – završna radionica
Javna rasprava otvorena je putem internet stranice Ministarstva poljoprivrede :
http://www.mps.hr/default.aspx?id=11750 na kojoj se mogu dati sugestije i prijedlozi u korist odabira modela potpore u okviru reforme ZPP 2015. -2020. godine , a trajati će do kraja svibnja mjeseca.
Mišljenja, prijedlozi, primjedbe i komentari mogu se poslati na obrascu za sudjelovanje u savjetovanju na mail adresu izravnaplacanja-reforma@mps.hr tijekom mjeseca svibnja.
MODEL POTICAJA mora biti odabran do 1. kolovoza 2014. Osim modela koji su jedinstveni za sve zemlje, postoje i pitanja na koja svaka država mora izabrati neke od modela koji su ponuđeni, a koji su specifični za svaku državu pojedinačno. Svim državama članicama ostavljena je mogućnost da sa svojim proizvođačima odluče koji je model za nju najbolji i najprihvatljiviji.
Cilj Ministarstva poljoprivrede je da se izaberu modeli koji će strateški dugoročno utjecati na povećanje proizvodnje te očuvanje i poticanje pojedinih specifičnih proizvodnji, koje su tijekom proteklih godina bile posebno zaštićene kroz nacionalni sustav potpora, poput stočarskog sektora, proizvodnje mlijeka i slično. Novim modelom želi se u poljoprivrednu proizvodnju uključiti što veći broj mladih poljoprivrednika. Također je jedan od strateških ciljeva u sustav potpora uključiti i nove poljoprivredne površine koje će se staviti u funkciju kroz Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Istovremeno, novim modelima potpore želi se zaštiti male poljoprivrednike, potaknuti na veće očuvanje zaštite okoliša i slično.
NAJSTARIJA ZAJEDNIČKA POLITIKA U EU!
Zajednička poljoprivredna politika je najstarijih zajedničkih politika EU. Uvedena je1962. godine .kako bi se povećala proizvodnja hrane u Europi, nakon što je više država bilo suočeno s nedovoljnom proizvodnjom hrane i glađu, što je bila posljedica velikih razaranja u godinama Drugog svjetskog rata.Rimskim ugovorom o osnivanju Europske ekonomske zajednice (1957) postavljeni su opći okviri ZPP-a, i utvrđeni su sljedeći ciljevi:
1. podizanje poljoprivredne produktivnosti promicanjem tehničkog napretka, racionalnog razvoja poljoprivredne proizvodnje i optimalnog iskorištenja proizvodnih činitelja, posebno radne snage,
2. osiguravanje životnog standarda poljoprivredne populacije, osobito podizanje prihoda osoba koje se osobno bave poljoprivredom,
3. stabilizacija tržišta,
4. sigurnost opskrbe tržišta,
5. osiguranje poljoprivrednih proizvoda za potrošače po razumnim cijenama.
Radi ostvarenja navedenih ciljeva osmišljen je početkom šezdesetih godina dvadesetog stoljeća sustav potpora poljoprivrednicima vezan uz proizvodnju - po litri mlijeka, po kilogramu mesa i sl. Međutim, ovakav sustav proizvodno vezanih potpora postupno je doveo do stvaranja viškova poljoprivrednih proizvoda i time vezanog pada cijena za proizvođače, što je prouzročilo nezadovoljstvo na europskoj ali i svjetskoj razini , unutar Svjetske trgovinske organizacije.
POLJOPRIVREDNA POLITIKA DANAS
Poljoprivreda i ruralni razvoj zauzimaju središnje mjesto među zajedničkim politikama država članica EU. Zajednička poljoprivredna politika je izuzetno važna jer mora osigurati okolišno-održivu proizvodnju koja može opskrbiti više od 500 milijuna potrošača u EU zdravstveno ispravnom i sigurnom hranom. Osim toga, ona brine o očuvanju ruralnih krajeva i unapređenju životnog standarda ljudi koji u tim područjima žive.
Prema zajedničkom popisu poljoprivrede država članica EU iz 2010.g., EU-27 je imala ukupno 12 milijuna poljoprivrednih gospodarstva, s oko 170 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, što je više od 40% teritorija EU-27 . Na tim gospodarstvima u 2010.godini radilo je 25 milijuna ljudi, od čega otprilike 9,7 milijuna stalno zaposlenih, čija je vrijednost proizvodnje iznosila 270 milijardi eura. Glavna poljoprivredna ratarska kultura - pšenica, proizvedena je 2010.g. u količini od 140 milijuna tona, za razliku od 1962. godine kada je uspostavljena Zajednička poljoprivredna politika, kad je proizvodnja iznosila svega 30 milijuna tona pšenice.
Za financiranje ZPP-a u 2012. godini iz proračuna EU izdvojeno je gotovo 56 milijardi eura. Od toga 40,5 milijarde iznosila su izravna plaćanja; 3,2 milijarde mjere zajedničke organizacije tržišta i 12, milijardi a mjere ruralnog razvoja, što je činilo 43% ukupnih izdataka proračuna EU u toj godini.
Početkom šezdesetih godina dvadesetog stoljeća sustav potpora poljoprivrednicima vezan uz proizvodnju po litri mlijeka, po kilogramu mesa i sl.. Međutim, ovakav sustav proizvodno vezanih potpora postupno je doveo do stvaranja neželjenih viškova poljoprivrednih proizvoda i time vezanog pada cijena za proizvođače, što je prouzročilo nezadovoljstvo na europskoj ali i svjetskoj razini unutar Svjetske trgovinske organizacije.
Zbog toga je ZPP krajem 20. i početkom 21.st. doživjela nekoliko važnih reformi. Nakon tzv. „Zdravstvenog pregleda ZPP-a“ Helath check tijekom Programskog razdoblja 2007.-2013 nastavljen je proces odvajanja potpora od proizvodnje, tako da su neke proizvodno vezane potpore koje su ostale u reformi 2003. sada u potpunosti postale neovisne o proizvodnji. Na taj način potpore više ne ovise o količini proizvedenih poljoprivrednih proizvoda, već o površini koja se obrađuje, s tim da je u manjoj mjeri još uvijek ostavljena mogućnost korištenja nekih proizvodno vezanih plaćanja u osjetljivim sektorima poljoprivrede, kao što je potpora za držanje krava dojilja, koza i ovaca.
Post je objavljen 03.05.2014. u 04:31 sati.