Pregled posta

KORIZMA

Korizma – lat. Quadragesima, "četrdesetnica".
Nicejski sabor 325. godine poznaje već prije Svetog trodnevlja post od 40 dana. Post stare crkve sastojao se od jednog obroka (navečer) i uzdržavanja od mesa i vina, kasnije također od mliječnih proizvoda.
Započinje Pepelnicom. Upotrebljava se pepeo maslinovih grančica od prethodne Cvjetnice (praksa od 12 st.)
Šest korizmenih nedjelja:
4. "Laetare", ružičasta misnica
5. "Iudica", tkaninom se zastiru križevi
6. Cvjetnica
KORIZMA - VRIJEME MILOSTI
Časoslov kaže da je to vrijeme posta, molitve i bratske ljubavi. (Na Čistu Srijedu)
“Ti nas upućuješ da liječimo grijeh postom, molitvom i djelima ljubavi.” (Zborna, 3 korizmena)
“Bog je u svakom pokoljenju dao prigodu za pokoru onima koji su se htjeli njemu obratiti. Noa je propovijedao pokoru, i oni koju su ga poslušali bili su spašeni. Jona je propovijedao propast Ninivljanima, a oni, izvršivši grešničku pokoru, molitvama Boga udobrovoljiše i postigoše spasenje.” (Klement Prvi, Brevijar, sv. II, str. 33)
Jedno od korizmenih predslovlja kaže da “tjelesnim postom čovjek opet pridobiva snagu”.
U veronskom sakramentaru čitamo: “Rana, koju je neumjerenost zadala dostojanstvu naše naravi, liječi se lijekom spasonosnog uzdržavanja.” Isti sakramentar kaže da “se posredstvom posta tijelo čini neškodljivim te duh, postavši čistim, preuzme vlast.”
“Ovo je post koji mi je po volji, riječ je Gospodinova: kidati okove nepravde, razvezivati spone jarmene, puštati na slobodu potlačene, podijeliti kruh svoj s gladnima, uvesti pod krov svoj beskućnika, odjenuti onoga koga vidiš gola i ne kriti se od onoga tko je tvoje krvi. Tada će sinuti poput zore tvoja svjetlost i zdravlje će tvoje brzo procvasti.” (Iz 58, 6-8)
“Čuj, Stvoritelju milostiv, naš plač i naše molitve u posvećenom postu tom u korizmenom vremenu” (Himan večernje od nedjelje u Korizmi)
“Nek ovo vrijeme obnovno, za obraćenje pogodno, i um i srce pripremi za skora slavlja vazmena.” (Himan večernje od svagdana u Korizmi)
“Bog oprosnik nam darova i vrijeme ovo obnovno da ozdravi svijet mlitavi odricanjem darežljivim. Te dane blagog spasenja Krist svojim svjetlom obasja i korizmenom pokorom on liječi srca ranjena.” (Himan sl. čitanja od nedjelje u Korizmi)
“Hvalu iskažimo Bogu Ocu koji nam je danas udijelio dar da započnemo korizmeno vrijeme. Usrdno ga zamolimo da u ove dane spasenja po izlijevanju i djelovanju Duha Svetoga svoja srca očistimo i u ljubavi ih učvrstimo.” (Molbenica jutarnje na istu Srijedu)
“Ovo su dani obraćenja: oslobodimo se grijeha i spasimo duše svoje.” (Ant. treći čas u Korizmi)
“Što izvana činimo, nek bude izraz unutarnjeg obraćenja.” (Završna molitva subota nakon Pepelnice)
“Svemogući Bože, udijeli da godišnjom proslavom korizme napredujemo u spoznaji Isusa Krista i u životu slijedimo njegov primjer.” (Završna molitva I kor. nedjelje)
U onoj mjeri u kojoj možeš svladavati samoga sebe milost Božja ćete zahvaćati.
“Što molitva traži, post postiže, milosrđe prima” (Sv. Petar Krizolog, brevijar, sv. II, str.167)
“Pronikni me svega, Bože, srce mi upoznaj, iskušaj me i upoznaj misli moje: pogledaj, ne idem li putem pogubnim, i povedi me putem vječnim!” (Ps 139, 23-24)
POKORA
Pokora znači s nekakvom nutarnjom ljubavlju prihvaćati sva ona odricanja koja nam donosi svakodnevica. (B. Duda)
«Toliko ćeš napredovati koliko si sile naneseš i koliko se Kristu predaš.» (sv. Ignacije)
Tko je umrtvljen dosta mu je dnevno 15 min. razmatranja. (sv. Ignacije)
Dok boravimo ovdje na zemlji, činimo pokoru. Poput gline smo u rukama oblikovatelja. Kad se posuda koju lončar oblikuje u njegovim rukama izobliči ili slomi, iznova je oblikuje. No, ako je posuda već u peći ispečena, onda je više ne može ispraviti. Isto tako i mi dok živimo na ovome svijetu, činimo pokoru za grijehe koje učinismo u ovome tijelu dok još imamo vremena za pokoru, da nas Gospodin spasi. (Iz homilije nepoznatog pisca iz drugog stoljeća, brev. sv. 4, str. 343)
Odsijeci rukavce koji odnose tvoju energiju, stavi brane neka osnovna rijeka tvoga života NABUJA!
Odreći se podrazumijeva nešto voljeti, uz nešto prijanjati... Često je naš slučaj da se nemamo čega odricati jer ništa nemamo, za ničim ne žudimo... Mislim na onu tupu mlakost.
Umrtvljen čovjek postiže više u 15 min. molitve, nego neumrtvljen za 2 sata. (Ignacije)
Vrućina u žilama se hladi prazninom želuca (M. Marulić)
POST
Post nas senzibilizira za govor Božji.
Post je pomoć Duhu.
Bez odricanja nema kršćanstva. Post je nešto diskretno.
Post nas može i odvesti u oholost.
Post nas može i onesposobiti da služimo drugima.
Post mora ići ukorak s molitvom.
U onoj mjeri u kojoj možeš svladavati samoga sebe milost Božja ćete zahvaćati.

“Što molitva traži, post postiže, milosrđe prima” (Komentar sv. Petra Krizologa, brevijar sv. II, str.167)
PEPEO
Prorok Izaija za čovjeka koji vjeruje u idole umjesto u Boga kaže da “voli pepeo”, a starozavjetni mudrac za takvoga čovjeka kaže: “Srce mu je kao pepeo, i nada mu od zemlje bjednija, i život od gline nevredniji.” Prorok Ezekiel kaže da samo pepeo može biti plaća grešniku i da će oholice biti “pretvoreni na zemlji u pepeo”. Malahija proriče da će zlikovce pravednici gaziti “kao prah pod nogama”. Job pokazuju i da priznaje svoju grešnost, sjeda u pepeo, a neki drugi starozavjetni pravednici posipaju pepelom svoju glavu. Pepeo u mnogim kulturama označava smrt, nestalnost ili pokoru, a također je on znak čišćenja i uskrisavanja.
Posuti se pepelom na Pepelnicu znači izvršiti jedan oblik javne ispovijedi da smo kao vjernici svjesni svoje grešnosti i krhkosti te na taj način predusresti Božji sud i posti i Božje milosrđe.
• “Obrati se i vjeruj evanđelju!”
• “Spomeni se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah povratiti!”

Pepeo, prah, ništavilo. (Tako se u svojoj oporuci potpisao jedan redovnik.)

Post je objavljen 05.03.2014. u 09:00 sati.