Marketing
POCELA JE TERGATVA
BACVE NA RIVU-NAJAVA INTRADE
Poštivane bacve po rivi bile su znak da dolazi jesen, a sa njon i najvažniji dani u poje – dani terganja. Nakon celog godišća napornog rada, brige i ufanja, dolaze dani kada se vidi ca je ucinjeno.
Nekada su Katine, riva i mandrač bili kercate bacav ke' su se štanjale, kako bi ca spremnije docekale pretakanje. Ovaj prizor je u Pagu rijetkost. Zato ca su stare bacve zaminile bacve od inoxa. Tako je i taj del naše starine poša u zaborav.
Vino je del naše kulture i naše civilizacije, a tergatva je najvridniji ritual, cigova je sverha ucinit vino, piće koje opija ali i pomice iz stvarnosti u neka druga stanja. Ne receju francuzi uzalud da je "vino poezija u boci", ca će reć da vino budi sve životne radosti, kripi i dušu i tilo i potice sve druge zanose.
POVIJEST VINOVE LOZE
Vinogradi nan pokažujeju, da, koliko god mi bili samouvjereni, da ipak nešto drugo, izvansko odlucije o sudbini vinograda. Neki povjesničari spominjeju da od kada je covika je i vinove loze. 6000 godišć prije Krista, neki navode i 8000 godišć. Tako i Sveto pismo u knjigu Mojsijevu piše: "I Noa poče raditi zemlju, posadi vinograd i napi se vina..."
Arheolozi tvrdiju da je najstarija posuda u kojoj se deržalo vino ono sa planine Zagros u Iranu.
Drugi znanstvenici govoriju da su vinovu lozu prvi kultivirali Egipćani, pa zatim Grci i Rimljani ki su vinograde proširili na sjejver Europe. Tako možemo tvrditi da je vinogradarstvo pocelo 3000. godišć prije Krista.
Povijest vina i vinogradarstva povezana je sa mitovima o bogu vina i vinogradrstva Dioniziju. On je bi bog plodnosti zemje, vegetacije i vina, žena i bog-bik.
Svoje prvo cudo Isus je ucini na pir u Kani Galilejskoj, kada je na molbu svoje matere, pretvori vodu u vino. Taj događaj iz Isusova života opisan je u Novon zavjetu (Iv 2, 1-11).
Danaska nema mise bez vina.
GODINA TRUDA
Popis neprijateja vinograda je dug. Triba ga obranit od bolesti, od krupe, od raznih beštij ke napadaju grozje, pa na koncu i od svih versti tićov ki zobeju slatko grozje.
Godine 1874. u Europu je iz Amerike donesena plišnjivost (peronospora), a 1860. godine u Francuskoj kao jednoj od zemji u Europi ka najviše proizvede vina, pojavila se bolest "trsna uš" ili (filoksera) koja se vrlo brzo proširila celon Europon i uništila svu europsku lozu.
Stari judi govoriju da je filoksera koja je poharala i vinograde u Hrvatskoj ucinla to da su se judi masovno iseljavali, poglavito sa naših otoka, koji su šli preko oceana "trbuhon za kruhom." Kolika je to tragedija bila za naš narod, jasno je napisa fratar Fabijanić u svoj pismi o Majci Božjoj od Staroga grada:
Molimo te prislavna divice
Odvitnice naša pomoćnice
Blagoslovi cilo naše polje
Da od sada bude rodit bolje
Filokseru od nas odaleči
Puk te moli i prid tobom kleči
Molimo te usliši nam glase
Jer ti jesi utočišće naše
VINO I ZDRAVLJE
In vino veritas, in aqua sanitas latinska je poslavica čije je značenje dobro poznato. Stručnjaci za vino, tu pervenstvno misliju na cerno vino, ima sastojaka ki blagotvorno djeluju na naše zdravje. Govoriji da antioksidansi u cernom vinu ki se još zoveju polifenoli, štite serce, krvne žile i imunološki sustav.
Na naše serce još više može utjecat prisutnost drage osobe, pa ako je tote još i žmuj doborg cernog vina i te kako je to blagotvorno djelovanje.
Popit malo s gušton bila je snaga za život, a lik za dušu.
Na kraju kada je sve gotovo, kad je terganje obavljeno, grozje zmašćeno i kada se doceka njegovo zrenje, sve je sa našim bacvamin ke su se štanjale i oprale da mogu prihvatit pretoceno vino. Vino je vavik bilo ponos fameje ka ga je uzderžala i uvik poštivana, zato ca su u ton vinu bili spravjeni svi mirisi truda, jubavi kraja i zemje na koj je taj ters resa. Dobro se znalo u ku je konobu kakvo vino i cigovo je najboje.
Post je objavljen 20.09.2013. u 11:26 sati.