Marketing
Ah te bube, bubice i buhice...
Dolaskom proljeća i toplijih dana budi se šuma a s njom i njezini stanovnici.
U proljetnim i ljetnim mjesecima u prirodi je potrebno obratiti pozornost na male i uporne dosade – kukce odnosno insekte.
Planinari kao i svi izletnici izloženi su u prirodi ujedima i ubodima raznih insekta: komaraca, mrava, muha, pčela, krpelja… Većina insekta nije otrovna, ali njihov ubod može izazvati alergijsku reakciju organizma, toksično djelovanje i određene zarazne bolesti.
U nastavku pročitajte nekoliko korisnih savjeta kako umanjiti rizik od neugodnih posljedica pri susretu sa kukcima.
SAVJETI ZA ZAŠTITU
Na planinarskim izletima kao i na svim izletima u prirodu
- nosite odjeću dugih rukava koja će držati insekte podalje od vaše kože
- guranje nogavica u čarape (čizme) ili lagano stezanje odjeće na nogavicama i rukavima onemogućiti će im pristup
- izbjegavajte šarenu odjeću, posebno uzorke sa cvijećem te nakit i druge blješteće predmete
- kukci će vas lakše primjetiti ako nosite svjetliju odjeću, pa se neće zabijati u vas. Osim toga na svjetloj odjeći i vi ćete lakše primjetiti kukca koji hoda po vama
- ako imate dužu kosu koristite šešir ili neko drugo pokrivalo za glavu koje će onemogućiti da buba uđe u kosu
- kreme, sprejevi i ostali preparati koji tjeraju komarce i ostale insekte (repelenti) također će pomoći
- ne ostavljajte odjeću na travi i grmlju jer se tako lako mogu zavući u odjeću
- pokrijte svu hranu i piće. Ostaci hrane kao i smeće privlače insekte. Zato hranu ili smeće dobro zatvarajte u vrećice.
- izbjegavajte parfeme i mirisne losione, kreme, sapune i ostalu kozmetiku
- krenite čisti u prirodu - insekte privlaći i miris prljavog tijela (znoj)
- ukoliko je potrebno, nabavite električne uređaje koji odbijaju insekte, svijeće. Ako spavate u prirodi npr. u šatorima ne palite svjetla da kukci ne ulaze u šator a dok spavate koristite zaštitne mreže
- miris ulja lavande i tjera kukce, pa ga možete nakapati na odjeću.
Reakcije na ubod
Gotovo svaki ubod izaziva reakciju. Reakcija se obično očituje svrbežom, crvenilom kože i oteklinom. Neke reakcije se i ne primijete no kod osoba koje su izrazito alergične na ubode određenih insekta (npr. pčela) moramo biti dodatno oprezni, te reagirati čim primijetimo ubod.
Kod preosjetljivih osoba ubod insekta može izazvati sistemsku i vrlo tešku alergijsku reakciju, koja može biti čak i fatalna poput kolapsa, oteklina grkljana, otežano disanje, osip, svrbež, povraćanje itd. Takve teške alergijske reakcije zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju.
Kod uboda:
- operite kožu na mjestu uboda
- koristite preparate koji ublažavaju svrab, ako je potrebno
- led ili hladan oblog može pomoći kod oteklina ili bolova
Posjetite doktora ako:
- postoje reakcije u drugim dijelovima tijela, kao što su osip ili problemi sa disanjem
- ima bolove na mjestu uboda koji ne prolaze ni nakon nekoliko sati
- se oteklina ili svrbež pogorša nakon 24 sata
KRPELJI
Vjerojatno najneugodniji insekti koje možemo susresti na planinarenju su krpelji. Krpelji su paraziti koji žive na koži divljih i nekih domaćih životinja. Pojavljuju se na mjestima gdje ih je najteže uočiti, ima ih na vlažnim mjestima, u travi i grmlju. Zato treba izbjegavati provlačenje kroz travu i gustiš. Oni ne mogu letjeti pa se smještaju na grmove i nisko raslinje i na istaknutim vrhovima grančica raširenih nožica čekaju da kraj njih prođe životinja ili čovjek, kako bi se na njega neopazice prihvatili i pronašli povoljno mjesto na tijelu gdje se mogu svojim oštrim rilcem ubosti u kožu i sisati krv. Krpelji na koži domaćina traže pogodno mjesto, obično pregibe, vlasište i druge toplije i/ili vlažnije dijelove tijela.
Krpelji su najaktivniji u proljeće i rano ljeto, kod nas u petom i šestom mjesecu ali ih ima do jeseni. Njihovoj brojnosti pogoduje blaga zima.
Nakon boravka u prirodi tuširanje i presvlačenje odjeće spriječit će neželjene situacije. Nakon planinarenja istuširajte se i provjerite ima li krepelja po vašem tijelu. Treba pregledati sebe, ali i kućne ljubimce. Čim uočimo krpelja na tijelu, odmah ga treba izvaditi i dezinficirati mjesto uboda (premazati antiseptikom). Na taj način otklonjen je najveći dio rizika. Po potrebi dobro se je i obratiti liječniku specijalistu epidemiologu za savjet.
Na mjestu ugriza može se pojaviti manje crvenilo i oteklina koja traje nekoliko dana uz blagi svrbež, kao posljedica iritativnog djelovanja stranih tvari koje se ugrizom krpelja unesu u kožu. Ugriz krpelja ne znači odmah i pojavu bolesti, a ako se krpelj ukloni s kože u roku 24 h, manja je vjerojatnost da se osoba zarazi i oboli. Zbog toga je, po povratku iz prirode, nužno pregledati cijelo tijelo i odjeću. Nije potrebno nakon svakog kontakta s krpeljom potražiti liječničku pomoć.
Krpelji u Hrvatskoj mogu na ljude prenijeti neke zaraze : krpeljni meningoencefalitis (KME) ili meningoencefalitis ranog ljeta ili srednje-europski krpeljni meningoencefalitis i infekciju uzrokovanu bakterijom Borrelia burgdorferi, poznatom pod imenom bolest Lyme (ili Lyme borrelioza) ili kronični migrirajući eritem (crvenilo kože), a iznimno erlihiozu i neke rikecioze.
No na sreću svi krpelji nisu zaraženi mikroorganizmima koji mogu naškoditi čovjeku, već samo njihov vrlo malen dio. Prijenos mikroorganizama može se dogoditi samo ako je krpelj bio zaražen i to tako da krpelj slinom prenese uzročnika na čovjeka ili, pak, gnječenjem krpelja preko oštećene kože ili sluznice. Ukoliko je krpelj bio zaražen i ugrizom dođe do prijenosa uzročnika zaraze, nekoliko dana nakon ugriza mogu se pojaviti simptomi bolesti - vrućica, bolovi u mišićima i zglobovima, opća slabost (slično gripi), glavobolja, mučnina, povraćanje, pojava kožnih promjena (različitih oblika osipa). Tada je potrebno javiti se liječniku da se utvrdi o kojoj se infekciji radi kako bi se mogla primjereno liječiti.
Sprječavanje ugriza krpelja
Sredstva za odbijanje komaraca (repelenti) odbijaju djelomično i krpelje, a primjenjuju se nanašanjem na kožu. Na izlete nosite dužu odjeću i koristite kreme i sprejeve protiv kukaca. Ne ostavljajte odjeću na tlu ili na grmlju. Ne provlačite se kroz grmlje i visoke trave. Krpelja ima posvuda a više u područjima gdje ima stoke.
Uklanjanje krpelja s tijela
Prije vađenja ne treba na krpelja stavljati ništa ili je dovoljno staviti samo alkoholnu oblogu preko njega jer se neugodnim podražajem krpelja različitim sredstvima može izazvati ulaz zaraznog materijala u ubodnu ranicu (zbog pomanjkanja kisika krpelj se može početi grčiti i u kožu domaćina može ispustiti zaraznu tekućinu).
Krpelja treba skinuti uz pomoć pincete na način da ga se uhvati za njegov gornji dio, što bliže glavi da se izbjegne gnječenje zatka i povuče ravnomjerno prema gore, bez savijanja i trzanja.
Opreznim, smirenim potezanjem krpelja treba lagano vaditi. Nemojte ga okretati, vući ili trgati. Nakon što je krpelj odstranjen, mjesto uboda je preporučljivo premazati antiseptikom. Od skidanja krpelja ne treba odustati ako ne ide lako. Svakako treba otkinuti tijelo (zadak), a onda drugi dan potražiti savjet liječnika. Preostalo rilce u koži više ne može utjecati na nastanak zaraze.
Nije zabrinjavajuće ako dio krpelja pukne ili ostane u koži, ostaci se mogu ukloniti i kasnije. Bitno je da se što prije ukloni trup i spriječi da krpelj bude dugo u koži. Oboljelo mjesto može se premazati i nekom antibiotskom mašću i prekriti sterilnom kompresom.
Ako niste sigurni kako bi ga izvadili - posjetite doktora.
KOMARCI
Najdosadnije bube od svih. Te krvopije stalno zuje oko vas i smetaju. Od ugriza komarca čuvajte se tako što ćete nositi dugu odjeću i koristiti kreme i sprejeve protiv kukaca. Ako spavate na otvorenom ili kampirate možete koristiti mirisne svijeće koje odbijaju komarce. Reakcije na ubod komarca su pretežno lokalne: crvenilo kože, svrbež i oteklina u trajanju od nekoliko sati do dana. No kod osoba koje su preosjetljive, reakcija na ubod komarca može biti opsežna, čak i sistemska. Za jače reakcije možete u ljekarnama kupiti kreme koje umanjuju reakcije.
Komarci mogu biti prijenosnici raznih bolesti i tada se uglavnom radi o opasnim vrstama koje nisu karakteristične za naše područje (npr. azijski tigrasti ili komaraci prijenosnici zapadnoilskog virusa i dr.).
Komarci vole vlažna područja. Tamo ih ima najviše jer se razmnažaju u vodama stajaćicama pa izbjegavajte zadržavanje u blizini voda stajaćica. Grizu ženke komarice, dok se muški komarci hrane nektarom cvijeća.
PAUCI
Svi su pauci otrovni ali kod ljudi samo neki mogu izazvati jaču reakciju. Većina pauka ima slab otrov no neki imaju i toliko jak otrov koji može izazvati ozbiljne neprilike. Kod ugriza pauka nastaju jedna ili dvije malene ranice koje su gotovo neprimjetne.
Kod nas postoje četiri vrste otrovnih pauka:
Tarentula apuliae – tarentula. Još ga zovu i Pauk vučjak. Živi u našim primorskim krajevima, najčešće u područjima s oskudnom vegetacijom. Mužjak je na leđnoj strani siv, s karakterističnim tamnim šarama, dok je ženka na leđima tamno smeđa, a trbuh joj je žutonarančast s crnom prugom, tako da podsjeća na tigrovo krzno. Ne plete mrežu nego živi u rupama u zemlji, promjera 2 cm, odakle vreba plijen. Najveći je to europski pauk. Plijen hvata brzim trkom kao zvijer. Njegov ugriz nije otrovan, a može izazvati samo neke lokalne (alergične) prolazne znakove. Prije se u narodu vjerovalo da ugrizom izaziva znatne duševne poremećaje (tarantizam), tešku bolest, pa i smrt žrtve.
Latrodectus mactans tredecimguttatus - crna udovica ili malminjat iznimno je opasan pauk. Na mjestu ugriza crne udovice nastane bol poput uboda igle, poslije se javljaju vrlo jaki bolovi, prvenstveno u mišićima trbušne stjenke i donjih ekstremiteta, te poremećaji vegetativnog živčanog sustava poput poremećaja srčanog ritma i dr. Ovaj pauk živi uglavnom u našim primorskim krajevima. Njegovo tijelo je baršunasto crne boje, obraslo kraćom i dužom čvrstom dlakom. Na leđima ima crvene mrlje. Kod ljudi, otrov crne udovice izaziva jaku bol u limfnim čvorovima, dehidriranost, pretjerano znojenje, grčenje, bol u svim dijelovima tijela, javlja se porast ili pad tjelesne temperature, pad tjelesne težine, crvenilo, osjećaj sitosti, mučnine, strah od smrti. Drugi dan se bol seli u noge i bolesnik osjeća da mu noge gore. Potrebno je odmah kontaktirati liječnika.
Steatoda paykulliana, takozvana lažna crna udovica. Pauk je to tamne boje. Većina vrsta ovog pauka ima bijelu liniju na zadnjem dijelu tijela a neke imaju i točkice po sebi te ga zato često zamjenjuju sa crnom udovicom. Ugriz ovog pauka nije opasan za čovjeka i ne ostavlja trajne posljedice a njegovi simptomi mogu uključivati slabiju bol, oteknuće na mjestu uboda, groznicu i općenito loš osjećaj.
Chiracanthium punctorium – maleni žuti pauk sa kljovama. Živi u travi i grmlju, ali i u kućama. Njegov otrov vrlo brzo ubija male kukce, a čovjeku može izazvati svojim ubodom neugodnu bol usporedivu s ubodom ose.
Liječenje ugriza pauka sve ovisi o vrsti pauka.
Ako dođe do reakcija poput otjecanja ili pretjeranog crvenila potrebno je otići liječniku.
Pri odlasku u prirodu preporučuje se duga odjeća.
OSE, PČELE I SLIČNI
Osa, pčela, bumbara, stršljena i sličnih ima posvuda, na cvjetnim livadama, u blizini vode.
Osim neugodnog osjećaja ubod osa, pčela i bumbara ne ostavlja ozbiljne posljedice, no za oko 1% ljudi njihov ubod može biti i smrtonosan. Kod osoba alergičnih na njihov otrov hitno se treba pozvati liječnika.
U slučaju uboda ose ili pčele, toksična reakcija nastaje samo u slučajevima brojnih uboda a dominiraju opći simptomi kao mučnina, povraćanje, glavobolja.
Ubod ovih kukaca možete spriječiti tako da izbjegavate pri odlasku u prirodu parfeme, odjeću sa cvijećem ili sjajni nakit. Ukoliko primijetite košnice, osinjake ili gnijezda – nikako ih ne dirajte jer možete izazvati da vas napadnu u samoobrani. Privlači ih hrana i sokovi pa pripazite dok jedete kako vam ne bi završili u ustima, a taj ubod može biti izrazito opasan.
Ubod pčele je najčešće samo bolan, tako da ne pravi neku veću štetu.
Ako vas ubode pčela, osa ili slični kukac ostanite mirni, jer uzbuđenje će samo povećati protok krvi tako da će raširiti otrov po cijelom tijelu. Na mjesto uboda stavite led ili hladni oblog. Izvadite žalac laganim trljanjem ubodenog mjesta i nemojte ga čupati vertikalno jer tako možete još dodatno uštrcati preostali otrov. Pčela pri ubodu ostavlja žalac, odleti i ugine, ose i stršljeni ne ostavljaju žalac pa mogu ubosti i više puta.
Zbog jakog otrova koji izaziva snažne bolove i reakcije potrebno je nakon uboda stršljena kontaktirati liječnika.
Neugodni ubod može se liječiti na razne načine.
Evo nekih primjera nađenih na webu, koristite ih na vlastitu odgovornost i to nakon što ubodnu ranu očistite i operete:
- na mjesto uboda nanesite limunov sok, ocat ili cimetov čaj što prije nakon uboda, što će ublažiti bolove
- kod uboda ose djelotvornim se pokazao i jabučni ocat, koji se na ranu privija u vidu hladnih obloga.
- na mjesto uboda insekata može se pritisnuti kamen, koji će smanjiti nastanak otoka i crvenila i na vašu ranu djelovati isto kao da ste stavili led
- kod uboda pčele ili ugriza mrava stavite sodu bikarbonu u malo vode, izmiješajte i nanesite na bolno područje. Umjesto sode bikarbone možete izmrviti dva aspirina, pomiješati ih s malo vode i tom pastom mazati bolno mjesto
- stari ljudi na ranu od uboda kukaca stavljaju šećer pomiješan s nekoliko kapi vode. Ovako spremljena smjesa se utrlja u ranu
- u liječenju rana od uboda i ugriza kukaca pomaže i pasta za zube, koja će pomoći da se smanji otok i crvenilo i svrbež
- kod bilo kojeg ugriza ili uboda svaki sat nanosite na ranu po nekoliko kapi lavandina i ulja čajevca. Miris ovih ulja tjera kukce
- poznat je i savjet da se radi ublažavanja reakcije na mjesto ubodne rane pomokrite (!!)
MRAVI
Mravi su kukci koja žive u velikim zadružnim zajednicama. Poznati su kao vrijedne životinjice koje ljeti skupljaju hranu i spremaju je za zimu u svoje mravinjake. Mravi su u prirodi korisni insekti. Ako naiđete na mravinjak nemojte ih ometati. Neki od njih i lete no više ih je beskrilnih. Po veličini glave te prema poslovima koje u svojoj zajednici obavljaju razlikuju se "radnici" i "vojnici".
Mravi su uglavnom mirni insekti, idu svojim putem i rade svoje poslove. No ima i agresivnih primjeraka. U Hrvatskoj su najčešći tzv. crveni mrav, crni mrav i divovski mrav.
Mrave privlači hrana.
Svi mravi imaju otrovnu žlijezdu koja uglavnom izlučuje mravlju kiselinu. Kiselinu ispuštaju s pomoću žalca, a ako ga nemaju, načine najprije čeljustima ranu, pa je pošpricaju tom izlučinom.
Ugriz mrava izaziva crvenilo, nateknuće i svrbež. Ubodeno mjesto treba isprati mlakom vodom ili ako je moguće blagim sapunom. Na ranu je dobro nanijeti i bikarbonu razmućenu u vodi koje pomaže pri uklanjanju reakcije. Ponekad ljudi mogu imati i jaku reakciju na ujed mrava – nateknuće velikog dijela tijela kao reakcije na mravlju kiselinu a zbog toga što tijelo proizvodi previše histamina pa može doći do anafilaktičkog šoka i potrebno je hitno zatražiti liječničku pomoć.
ŠKORPION
U Hrvatskoj živi sedam vrsta štipavaca i sve žive u priobalju. Naše vrste imaju slab otrov i nema opasnosti za život ubodene osobe. Škorpioni ne napadaju čovjeka, već opasnost postoji ako slučajno stanete na njega ili ako se zavuče u odjeću.
Otrov ovih naših vrsta škoripiona procjenjuje se kao izrazito slab, uzrokuje lokalne reakcije, a posljedice uboda (koji može biti neugodan i izazvati početnu bol), uglavnom su kao nakon uboda komarca ili ose. Međutim, problem se može pojaviti kod preosjetljivih osoba.
Škorpioni borave tijekom dana zakopani pod zemlju, ispod kamenja ili vise sa stijena ili grana Hrane se I kreću uglavnom noću. Hvataju uglavnom kukce i paukove, a omiljeni zalogaj su im žohari. Svoju žrtvu paraliziraju jakim otrovom iz repa na kojem je šiljata bodlja. Bodlja je izravno povezana sa žlijezdom za lučenje otrova. Nekada love i druge škorpione. Preživjeti bez hrane mogu čak i do godinu dana.
I kukci i pauci i štipavci su dio koljena člankonožaca, Arthropoda.
U koljenu člankonožaca kukci čine razred Insecta.
U koljenu člankonožaca u razredu paučnjaka pauci čine red, kao npr. kornjaši ili leptiri unutar razreda kukaca. Škorpion ili štipavac je red unutar razreda paučnjaci.
JĐ
foto: www
Post je objavljen 05.06.2013. u 17:46 sati.