U našoj su kućici dva mališana. Jedan Velikan (4) i jedan Mališa (4mj). Velikan pravi savijesni brat. Nekad se postidim jer me pretekne u zapažanju: "Mama, hladno mu je... Mama, gladan je... Mama, plače..." Potrči prije mene, utopli ga, upali mu vrtuljak, nasmije ga. Mališan ne stigne plakati. Brat je tu i Mališan već se smije.
U svemu kod mene se bude osjećaji zadovoljstva i ponosa. Velikan je narastao. Ponekad se upitam kad se to dogodilo i kako? Izrastao je u pravog dečka koji se prije svega rado igra, čita, trči, skače... ali i koji jako voli Mališana, koji ga zabavlja i kojeg Mališan prepoznaje i hihoće mu od radosti.
Gledam i moje divljenje je sve veće... naša djeca.
Ispunjena sam svojom trenutno najvećom zadaćom... majka sam i moja sreća je potpuna uz dječicu.
Post je objavljen 04.06.2013. u 10:42 sati.