Iako je program zdravstvenog odgoja zasnovan na znanstvenim spoznajama, on se naravno oslanja na neke vrednote. U odgoju i obrazovanu ti je naravno načeno neizbježno: osnova je, da smatramo kako se vrijedi truditi oko odgoja i obrazovanja djece.
Kako vrednote očuvanja zdravlja, suzbijanja nasilništva isl. u javnosti nisu upitne, što je sa spolnim odgojem? On je zasnovan na spoznajama seksologije, znanosti koja proučava sve aspekte ljudske spolnosti. Katedra za sekologiju postoji na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakuteta Sveučilišta u Zagrebu.
O vrednotama, na kojima je zasnovan odgoj, citirirat ću jednu knjižicu tiskanu i kod nas:
»Kao što je rekao Sol Gordon, poznati seksualni edukator: "Seksualna edukacija bez vrijednosti je bezvrijedna!" Koje su naše vrijednosti? To su vrijednosti svjetovne, demokratske tradicije: poštivati svaku osobu, jednaka prava za sve, pravo osobe da raspolaže vlastitim tijelom, pravo osobe na to da kad želi reći 'da' kaže 'da', a kad želi reći 'ne' kaže 'ne'. Te se vrijednosti u potpunosti mogu prenijeti u našu diskusiju o seksualnoj edukaciji. Naše vrijednosti govore kako ne smijemo povrijediti, izrabljivati ili! manipulirati drugim osobama. Imamo vrijednosti koje kažu da nije u redu lagati drugim ljudima.« (Marty Klein: "Kako razgovarati o seksualnosti... – s vlastitom djecom", Zagreb, 2001., str. 25)
Naravno, moguće je ove vrednote osporavati.
U Kurikulumu zdravstvenog odgoja, kao osnovno usmjerenje, zdravlje je istaknuto kao vrednota. Pritom se "zdravlje" definira vrlo široko, u skladu s pristupom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
»Program se zasniva na višedimenzionalnom modelu koji podrazumijeva povezanost tjelesnog, mentalnog, duhovnog, emocionalnog i socijalnog aspekta zdravlja, a ispunjenje i stabilnost u svakoj od navedenih dimenzija pridonosi cjelovitosti razvoja i povećanju kvalitete življenja svake osobe. (...) Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) podsjeća nas da je zdravlje više od tjelesnog, da ima mentalne i socijalne dimenzije koje je nemoguće odvojiti.«
Da bi se tako definirano zdravlje postiglo, potrebne su vrednote sposobnosti za samostano odlučivanje i tolerancije, samopoštovanja i poštovanja drugih.
»Osposobljavanje za kritičko prosuđivanje životnih situacija i vlastitih postupaka i za odgovorno donošenje odluka temeljni je cilj svih modula.
Također, jednako važan cilj svih modula je razvoj tolerancije, pri čemu je važno pomoći svim učenicima razviti pozitivnu sliku o sebi, ali i usvojiti uvažavanje različitosti među ljudima kao temeljnu vrednotu. Zdravstveni odgoj treba pomoći razvoju sustava vrijednosti kod mladih osoba, potaknuti razvoj empatije i osjetljivosti za potrebe drugih, no istodobno treba ukazati na neprihvatljiva ponašanja i devijantne pojave koje se ne smiju tolerirati ili ignorirati.«
Govori se (u gimnaziji) o izboru životnoga stila, procjeni rizika (vezano uz recimo alkohol isl, ali i rizike pojedinih zanimanja idr.) i vrednovanju vlastitog izbora, te toleranciji za različite izbore drugih, u okviru "općih ljudskih vrijednosti" (termin koji se, kao krajnja generalizacija, spominje u IV. razredu gimnazije).
Konkretno za "spolni odgoj":
»Spolno/ rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje je modul kojim se učenicima žele dati znanstveno utemeljene informacije, ali i uvidi u različita promišljanja te raznorodne vrijednosne perspektive. Cilj modula je omogućiti učenicima usvajanje vještina potrebnih za donošenje odgovornih odluka važnih za očuvanje njihova fizičkog i mentalnog zdravlja te im pomoći da kroz razumijevanje različitosti i kritičko promišljanje izgrade pozitivan odnos prema sebi i drugima.«
Moguće je naravno ove vrednote osporavati, ali ne treba podmetati da se radi o nečem sasvim drugačijem.