STAGFLACIJA
Što je stagflacija? To je pojam koji obilježava gospodarski proces u uvjetima kada gospodarska aktivnost stagnira ili slabi a inflacija istodobno jača.Valja naglasiti kako je stagflacija rijetka pojava u modernim gospodarstvima, naime empirijski dokazano, umjerena inflacija potiće gospodarski rast pa ju danas mnogi vrhunski ekonomisti predlažu blagu kao put u pravcu konjukture (Krugman). Općenito je moguće zaključiti, kako stagflacija predstavlja nesposobnost sustava da odgovori na izazove tržišta.Naime u uvjetima rasta svijetskih cijena, što je upravo obilježje našeg vremena, svjedoci smo radikalnih odgovora na inflacijsku pretnju budući da jači udari cijena na globalnu vrijednosnu strukturu prijete pretvaranjem krize u opasnu depresiju. Sukladno toj opasnosti svugdje u svijetu jačaju antiinflacijski odgovori.Polazeći od iznijete definicije i opisanog okružja moguće je opravdano ustvrditi kako je Hrvatska ušla u proces stagflacije. U Hrvatskoj se međutim udar cijena koje su u eskalaciji predstavlja kao prirodna pojava koja je eksterno zadana i koja če sukladno tome, kada ta vanjska pretnja prestane, sama od sebe iščeznuti.Upravo zbog svega rečenog držim kako je potrebno analizirati pojavu stagflacije kod nas budući da i dodatno ona prijeti svakom gospodarstvu i društvu, te svakom gospodarskom programu i svim političkim opcijama zajedno.
Naime, kriza pretežitog broja razvijenih i tranzicijskih zemalja ima strukturne korijene(deindustrijalizacija), što vrijedi i za hrvatski slučaj. Međutim kako je stagflacija zabilježena jedino u tranzicijskim i dužničkim zemljama, uz to u Hrvatskoj ima puno izraženiji koeficijent(razlika između trenda gospodarske aktivnosti i rasta cijena) onda je neprijeporno kako je ona ovdje i autonomno izazvana.U činitelje koji dodatno djeluju na inflaciju na domaćem tržištu treba svakako ubrojiti rast troškova poslovanja izazvan poreznom presijom u užem i širem smislu; tome svakako treba pridodati i rast monopolskih cijena
kojima se pokušavaju rješavati strukturni problemi u sferi javne potrošnje godinama gomilani; i konačno, razloge inflaciji potrebno je tražiti i u padu uvozne zavisnosti i jačanju sive ekonomije koja također dobiva monopolski karakter posebice u domeni potrošnje prehrambenih proizvoda i usluga. Koje su posljedice izraženog procesa stagflacije u našim uvjetima?Na inozemnom tržištu one se očituju u padu konkurentnosti domaćeg gospodarstva, što svijetske rang liste,kada se radi o Hrvatskoj, i potvrđuju. Na domaćem tržištu pak stagflacija obara potrošnju i samim time gospodarski rast, odnosno reducira učinke ekonomije razmjera. U hrvatskom slučaju pojava fenomena stagflacije upozorava kako duboke strukturne reforme koje se posebice provode u ovoj godini, ali i najavljuju za sljedeče dvije godine pojačanim opsegom i intenzitetom, mogu vrlo lako rezultirati i dodatnim udarom na gospodarsku i društvenu stabilnost i time još produbiti već naglašenu krizu i nestabilnost.Valja shvatiti kako u uvjetima stagflacije gubici sustava rastu brže od očekivanih sanacijskih prihoda što reformske napore diskvalificira pa i čini bezpredmetnim. Stoga ne iznenađuje permanentna korekcija cijena do koje dolazi u javnom sektoru. Neprijeporno u sadašnjem razvojnom trenutku Hrvatskoj treba konjuktura kao predtekst za promjene(dugoročno svi smo mrtvi:Keynes) a ne strukturne reforme jer takve reforme ne mogu imati uspjeha u uvjetima sveopće recesije i krize.Valja voditi računa o tome kako stagflacija šalje negativne signale kapitalu što znaći, kako se njenom eventualnom prezistencijom, vrlo brzo možemo suoćiti s pojavom bijega kapitala iz zemlje.
U, Zagrebu, 28. 010. 2012. Branimir Lokin
Post je objavljen 01.10.2012. u 11:46 sati.