Koliko Zagrepčani, ali i oni koji dolaze u Zagreb po bilo kojem poslu štuju i vole, zavjetuju se i utječu u svakoj nevolji Majci Božjoj od Kamenitih vrata možda najbolje kazuje svakodnevna slika. U tom svetištu molitva traje i dan i noć. Molitva, molitva, i plamičci svijeća koji obasjavaju lica puna vjere, prošnje, nade...i te iste svijeće koje se tope u svojoj toplini i svjetlosti nikad se ne gase, jer neka je ruka upravo postavila novu... Prekrižila se.
Svjetlost svijeća uz pomješano dnevno svjetlo i prigušeno večernje u gotovo cjelom unutarnjem prostoru otkriva pločice zahvalnice, a tko ne bi bio i tim svjedokom vječne zahvale i hvale.
Zagrepčani sutra slave blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada, i Dan grada Zagreba.
Majka Božja od Kamenitih vrata postala je 31. svibnja 1991. zaštitnicom grada Zagreba. Tadašnji zagrebački nadbiskup, kardinal Franjo Kuharić, u povodu 260. obljetnice štovanja Gospe zagrebačke dao joj je naslov "zaštitnice, čuvarice i vratarice hrvatske metropole".
U Kamenitim vratima koja su ostatak utvrde kojom je bio opasan Gradec ili današnji Gornji grad, smjestilo se usred vreve gradsko svetište poznato i kao zavjetna kapelica sa slikom Majke Božje od Kamenitih vrata.
U velikom požaru koji je izbio 31. svibnja 1731. godine slika Majke Božje, koja je prije stajala iznad gradskih vrata, nađena je čitava i neoštećena usred vatre i pepela, a samo je okvir izgorio. Budući da se slika čudom održala u vatrenoj stihiji koja je poharala Gradec, pripisana joj je posebna moć, a pobožna udovica Modlar, koja je sliku i pronašla, dala je pod svodom Kamenitih vrata podići maleni oltar i tako omogućila svim sugrađanima da joj se približe i štuju je. Iste je godine slika postavljena u barokni oltar u udubljenju prolaza Kamenitih vrata. Umjetničku ogradu izradio je 1778. godine zagrebački majstor Ivan Korta, a ograda predstavlja najljepši primjer kovačke umjetnosti.
Slika Majke Božje prikazuje Gospu kao vladaricu sa žezlom u lijevoj ruci, dok desnom pridržava malog Isusa, a on u lijevoj ruci drži mali globus. Slika je izrađena na lanenom platnu veličine 57x47 cm. Prilikom dvijestote obljetnice čudesnog očuvanja Gospine slike, 31. svibnja 1931. godine, svečano je okrunjena zlatnom krunom. Od tada se govori „ Imago B. V. MARIAE INFRA PORTAM LAPIDEAM“ .
Svečanost posvećenja duhovnoj zaštitnici Zagreba započinje sutra misom u katedrali, a nastavlja se hodočašćem vjernika i svećenika od Prvostolnice do Kamenitih vrata.
Izvor: Laudato/vjr
Post je objavljen 30.05.2012. u 12:16 sati.