Pregled posta

Kako je Hrvatska pala u dužničko ropstvo

Photo: Flickr/Peter Grima

POVIJEST 'BOLESTI'

Prva greška
MMF je Vladi zabranio uzimanje kredita od Narodne Banke - samofinanciranje. Tako se država počela zaduživati u inozemstvu.
Te zabrane HNB i Vlada se pridržavaju do danas, što je u suprotnosti s člankom 53. Ustava RH.

Druga greška
Sljedeći katastrofalan potez bila je politika raspuštanja velikih privrednih sustava. Mnoge tvornice su nestale, a radnicima pred mirovinu masovno je dokupljivan staž. Ostali radnici su odlazili na burzu, ustvari na ulicu.

Treća greška
Politika prekida svih privrednih odnosa s bivšim socijalističkim i nesvrstanim zemljama.Samo s Rusijom Hrvatska je imala razmjenu izvoz-uvoz od 8,0 mlrd. $ godišnje, nekad i više. Danas 2011. g. imamo 500 mil. $, od toga je uvoz plina u Hrvatsku 450 mil. $, a naš izvoz oko 50 mil.$. Hrvatska pokrivenost uvoza izvozom sa svim zemljama je ispod 50%.

Četvrta greška
Doktrinu šok terapije i neoliberalizam Hrvatska je prihvatila od američkog ekonomista prof. Jeffreya Sachsa, koji je po nalogu MMF-a obilazio sve zemlje u tranziciji. Provodi se i danas.

Peta greška

Pretvaranje društvene imovine u državnu i zatim rasprodaja, pod izlikom da se „nije znao titular vlasništva“! To je velika LAŽ. Razlog da se prikrije pljačka imovine naroda.

Šesta greška

Privatizacija. Postavljeni direktori po nalogu bi uništili poduzeće, da bi ga zatim odabrani kadrovi uz menađžerske kredite jeftino kupili.
Menađžerski krediti fingirani su tako da je budući vlasnik jednostavno stavio poduzeće pod hipoteku, a poduzeće mu je kod banke svojimprihodima otplaćivalo njegov privatni kredit. Pri tom vlasnik najčešće nije isplaćivao plaću radnicima i nije uplaćivao doprinose, zdravstveno, mirovinsko, samo da bi uredno banci otplatio svoj kredit.

Sedma greška

Državna revizorica gospođa Krasić podnijela je izvještaj Saboru da je 97% privatizacije protuzakonito. Ali nitko nikada nije podnio niti jednu kaznenu prijavu.U privatizaciji smo izgubili 80% proizvodnje (tvornica).

Osma greška - Nelikvidnost države

Oko 36.000 poduzeća, obrtnika i kooperanata država je bacila u blokadu i stečaj jer im zbog nelikvidnosti nije plaćala naručenu robu.
Deveta greška - Pravna regulativa

Hiperinflacija zakona po hitnom postupku stvara koliziju i konfuziju, kako bi opljačkana društvena imovina i pretvorba postala legalna za pljačkaše.
Za 20 g. doneseno je 4.000 zakona i akata, plus je ugrađeno 100.000 stranica prijevoda zakonodavstva EU, a Lisabonski Ugovor je izglasan, a da ga ni Vlada ni Sabor ne posjeduju.

Deseta (plan) - Ratna agresija Srbije

Zauzeli su nam 70% teritorija, ubili 12.000 ljudi, iskorištavali naša prirodna bogatstva, opljačkali sve do čega su došli, a kada smo ih protjerali, ostavili su nam milijune mina.

Jedanaesta greška -Privatizacija Banaka

U stečaj je bačeno 25 banaka. Ostale banke sanirane su novcima poreznih obveznika prema podacima s 50 do 80 mlrd. kuna, a prodane za 7 mlrd. kuna. Tako je danas u Hrvatskoj 95% banaka u stanom vlasništvu.

Dvanaestgreška - Pljačka stambenog fonda

a Prema Zakonu o privatizaciji stanova, nosioci stanarskog prava mogli su otkupiti stan.Nepravda je učinjena stanarima koji su stanovali u privatnim stanovima. Zaštićenim stanarima trebali su osigurati barem ravnopravno pravo otkupa stana, a bivše vlasnike su trebali obeštetiti.
Ovdje se radi o čistoj pljački svih građana koji su po drugi puta platili svoj stan.

Trinaesta greška -Međunarodni Monetarni Fond

MMF nastupa pod okriljem UN-a, a postavljen je kao svjetski financijski policajac za utjerivanje dugova.Međunarodni sustav financiranja i otplate podešen je tako da se državi odobri kredit, a zatim joj se postavljaju razni uvjeti, pa se kredit ne odobri u cijelosti, te se ucjenjuje pod raznim izlikama, a kada prođe određeno vrijeme zavlačenja, državi je obično potreban dvostruki iznos, koji se odobrava.No država mora najprije vratiti prvi kredit i kamate, a kako to s prvom tranšom nije uspjelo, tako se namjesti i za drugu tranšu, tako da glavnica stalno raste, a s većom glavnicom rastu i kamate.Tako u praksi kod zaduženih država, 80 do 90% sredstava narednih tranši ostaje u banci za povrat duga, a svega 10 do 20% sredstava sjedne na račun države, koja je tako stalno u besparici.
Četrnaesta greška -Doktrina privatizacije
Već 20 g. nas uvjeravaju da je dobro sve rasprodati, da će strateški partner bolje upravljati, stranci će bolje raspolagati našom imovinom i financijama i bit ćemo bogatiji. Naša vlast i stranci tako nam otvoreno kažu da smo nesposobni i glupi, a u stvarnosti nas ovom doktrinom pljačkaju.Ovo su glavni pravci padanja u dužničko ropstvo, a ima još mnogo manjih, također vrlo značajnih financijskih čimbenika.
Rezime dužničkog ropstva
Jedna trećina: opljačkali i uništili privredu 'naši lopovi' - šteta oko 1.000 mlrd. eura.Druga trećina: opljačkali su nas, opustošili i zagadili zemlju minama naši susjedi Srbi, šteta oko500 mlrd. eura.

Treća trećina je u bankama koje su bačene u stečaj i privatiziranim bankama - šteta oko 500 mlrd. eura.
To je ukupno 2.000 milrd. eura revalorizirane štete za 20 g. samostalnosti Hrvatske.
Mala, osiromašena ratom, Hrvatska s 4,2 mil. stanovnika za to je vrijeme uvezla (i platila) robe izEU u vrijednosti 360 mlrd. eura.To je 18% od 2.000 mlrd. eura ukupne štete koju smo imali u Hrvatskoj.
Zamislite da nismo imali štetu.
EU nam daje pretpristupne fondove 3,5 mlrd. eura uz „condicio sine qua non“, uvjet za kojeg oni znaju da ne možemo ispuniti, pa smo od toga iskoristili, kaže V. Pusić, samo 4%.

Od 1991. g. i pozitive 500 mil. $ do 2011. g. vanjsko zaduženje Hrvatske popelo se na 47 mlrd. eura.
Unutarnji dug narastao je na 40 mlrd. kuna. Garancije i obveznice 10 mlrd. eura.
To je ukupno 75 mlrd. eura duga pa je svaki Hrvat zadužen 18.000 eura.Uz ovakvu Vladu i njezinu ekonomsku politiku, zaduženje će se povećavati geometrijskom progresijom te za 7 g. i ranije možemo očekivati dug od 200 mlrd. eura, srazmjerno Grčkoj.
Tko će platiti dužničko ropstvo?
Danas siromašnog stanovništva ima 85%, srednjeg sloja 13%, dobro stojećeg i bogatog 2%.
Upravo na snagu stupa Zakon o javnim ovršiteljima, NN 139/10., a ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković u tajnosti je imenovao prvih 20 ovršitelja.
Ovršitelji imaju ovlasti veće nego Uskok i odvjetništvo. Mogu vam po noći upasti u stan, pretražiti vas i zaplijeniti stvari, novac i sve što smatraju za shodno. Na televiziji je 6.11. 2011. g. jedan ovrhovoditelj važno izjavio da će to pokrenuti gospodarstvo. Bravo za ministarstvo pravosuđa, očito je da tamo sjede stručni ljudi koji su našli rješenje za izlazak iz krize.
Na sudu ovrhu čeka 165.000 građana kojima su blokirani računi, 36.000 poduzeća i 20.000 obrtnika. To je još 200.000 građana. Ti građani su ostali bez posla, bez sredstava za život, ne mogu plaćati režije, komunalije, grijanje, hraniti svoju djecu ni pokrivati osnovne egzistencijalne ljudske i obiteljske potrebe. Uz 800.000 penzionera, to je 1.165.000 siromašnih građana. Za godinu dana biti će ih 2 milijuna.
Pritom će svi oni koji su pokrali narod u privatizaciji te vladini i saborski dužnosnici i njihova birokracija s plaćama od 10, 15 do 20.000 kuna, bez problema moći uredno podmirivati sve račune.
Na njih se taj zakon neće odnositi, pa znaju oni da su donijeli zakon i glasali za narod!
A tko će brinuti za NAROD u dužničkom ropstvu ???

Posuđeno: " Dnevno.hr

Post je objavljen 29.01.2012. u 08:01 sati.