Pregled posta

Adresa bloga: http://blog.dnevnik.hr/hrvatskanumizmatika

Marketing

Talir Marije Terezije iz 1780.

Maria Theresia Thaler Dated 1780
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Talir Marije Terezije iz 1780.

MARIJA TEREZIJA. Austrijska nadvojvotkinja, rođena 1717. g. kćerka a po pragmatičkoj sankciji Habsburške dinastije od 1713. g. i nasljednica cara Karla VI. Udata 1736. g. za lotaringijskog vojvodu Franju Stjepana, od 1740. g. rimsko-njemačka carica, hrvatsko-ugarska i češka kraljica, umrla 1780. godine.

TALIR (njem. Thaler). Naziv srebrnog novca. Ime dobiveno po rudokopu srebra u mjestu Joachimsthaler u Češkoj (Rudna Gora). Od toga je raznim varijacijama nastao i naziv za novčanu jedinicu Dollar.

TALIR MARIJE TEREZIJE. Ime dobiveno na temelju bavarsko-austrijske monetarne konvencije iz 1753. g. za talir s likom Marije Terezije.


Jedan tip ovog austrijskog konvencijskog talira postao je najvažnije trgovačko platežno sredstvo u Levantu i u Africi. To je bio talir izrađen u kovnici Günzburg (Burgau, Prednja Austrija, “Vorderösterreich”) između 1764. i 1805. g.

Poslije smrti svoga supruga 1765. godine naredila je Marija Terezija da se za Levant i dalje kuju taliri s oznakom 1765. g. i njenim likom bez udovičke koprene. Pokazalo se, međutim, da takav tip talira u Levantu nije popularan. Tek talir Günzburške kovnice s oznakom 1780. g. te poprsjem Marije Terezije s udovičkom koprenom i signaturom SF postade poznati levantinski Talir Marije Terezije.

Nakon smrti Marije Terezije takav tip talira se i dalje redovito kovao. Njegovu popularnost i omiljenost u narodu dobio je zbog svoje stalne kvalitete, kao i zbog izgraviranog ruba, koji je onemogućavao struganje.

Arapi su prihvaćali samo talire s kraljičinim poprsjem s koprenom, oznakom godine 1780, signaturom SF, dijademom sa 7 i brošom sa 9 bisera. Beduini su ga upotrebljavali kao novac, kao robu, kao uteg i kao nakit.

Prema jednom kasnijem sporazumu između Austrije i Italije takav se talir u velikom broju kovao osim u Beču također i u Italiji, a kasnije, bez ikakvog sporazuma, i u Londonu, Parizu, Bruxellesu, Bombaju i Birminghamu.

Računa se, prema nekim procjenama, da je od svog početka iskovano preko 300 milijuna primjeraka takva talira. U svakom slučaju od svih poznatih talira, takav je talir bio najduže u prometu.

O Taliru Marije Terezije 1780 (TMT-1780), o tom interesantnom i svugdje poznatom taliru, radi njegove rasprostranjenosti i preko 200 godišnjeg kovanja u raznim kovnicama, često se govori kao o originalnim ili novokovanim primjercima.

S obzirom na razne specifičnosti pojedinih kovnica, koje su ga kovale, potrebna je čitava studija da bi se moglo ustanoviti gdje je i kada pojedini komad iskovan.

Općenito uzeto, za numizmatičare su interesantni, dakle vrijedni sakupljanja, oni novci koji su službeno kovani, pa stoga bili i zakonita sredstva plaćanja. Nova izdanja novaca, koja su kovana naročito za kolekcionare, numizmatički su posve neinteresantni.

Poseban je slučaj kad se radi o TMT-1780, jer su i takve novokovanice bile platežno sredstvo i u Levantu i u samoj Austriji. U Austriji sve do uvođenja Krunske vrijednosti 1892. g. a u Levantu sve do oko 1960. g. Tek TMT-1780 kovani poslije 1960. g. numizmatički su neinteresantni.

TMT-1780 bio je u Levantu, sjevernoj Africi i Abesiniji toliko omiljen i cijenjen, da je stanovništvo odbijalo primiti druge talire, kao one venecijanske, dubrovačke, toskanske, pruske i druge.

Kad je Austrija 1781. g. htjela uvesti u Levantu Talir s likom kraljičinog nasljednika Josipa II, taj nije bio prihvaćen od stanovništva, isto kao što ranije nije bio prihvaćen Talir s likom Franje I, supruga Marije Terezije. Iz tog razloga je kraljevskim dekretom od 1781. g. naređeno kovnici u Günzburgu i glavnom uredu kovnice u Beču, da se TMT i dalje kuje s oznakom godine 1780.


Općenito o razlikama u pojedinim tipovima TMT-1780

NA AVERSU

Tip I
Ovalni broš bez perlica, mladenački izgled poprsja, hermelin bez repica. Postoje slijedeće varijante pojedinih kovnica:

1) Kovnica u Beču. - Slovo M ima paralelne okomite crte; dijadem ima 7 okruglih perlica, od kojih su prve dvije približene; poprsje je otraga zaokruženo.

2) Kovnica u Günzburgu. - Slovo M ima dolje raširene okomite crte; na dijademu ima 5 četvorouglastih perlica. Podvrste su:
a - Točka između HU i BO je po sredini.
b - Točka između HU i BO je ispod sredine.
c - Između slova D i G je dvotočka.

3) Kovnica u Karlsburgu. - Slovo M ima paralelne okomite crte, u dijademu ima 5 okruglih perlica, poprsje je otraga zaokruženo.

4) Kovnica u Pragu. - Slovo M ima paralelne okomite crte; u dijademu ima 6 perlica.

Tip II
Kovnice u Milanu i Veneciji. - Okrugli broš s perlicama; poprsje starijeg izgleda; hermelin s repićima; dijadem sa 7 perlica; signatura S. F. Podvrste su:
a - Broš je manji; slovo M ima dolje raširene okomite crte; hermelin je sa 7 repića; signatura je s manjim i tanjim slovima S. F.
b - Broš je veći; slovo M ima paralelne okomite crte; hermelin je sa 4 - 5 repića; u signaturi slova S. F. su veća i nezgrapnija.
c - Na hermelinu su 2 repića; signatura je ST/S.F.
d - Različite forme slova E.

Tip III
Kovnica u Beču od 1780. g. dalje. Ovalni broš s perlicama; poprsje je starijeg izgleda; perlice u dijademu prvo su okrugle, kasnije ovalne.

Kovnica u Karlsburgu. Isto kao kovnica u Beču.
Kovnica u Pragu. Isto kao kovnica u Beču.
Kovnica u Kremnitzu. Isto kao kovnica u Beču, s malim varijantama.

Podvrste su:
a - Visoki dijadem sa 4-5 perlica; uho je od donje lokne pokriveno.
b - Niži dijadem sa 5, 6 ili 7 perlica; uho je samo od zadnje prednje lokne pokriveno.
c - Dijadem bez gornjeg zavijutka; na hermelinu u dva kosa reda nalaze se poredana po 3 repića; u dijademu ima 8 okruglih perlica; razmak od REG do M je 17-17,5 mm.
d - Isto sa 9 okruglih perlica u dijademu.
e - Isto sa 8 ovalnih perlica u dijademu dok je razmak od REG do M 16 mm.
f - Kovnica Kremnitz. Dijadem je bez perlica; signatura B.

Signature u aversu:
S.F. - U početku Günzburška signatura.
Nakon ukinuća te kovnice 1805. god. istu su signaturu prihvatile kovnice u Beču, Milanu i Veneciji.
S:F: - Signatura poznata samo iz Günzburga.
S:F. - Možda kovnica u Pragu 1836. g.
F.S. - Vjerojatno kovnica u Milanu.
S.C. - Samo na talirima iz Günzburga do 1774. g.
ST/S.F. - Vjerojatno kovnica u Milanu.
B - Vjerojatno kovnica Kremnitz od 1781. g.
.S.F. - Vjerojatno talijanske kovnice; moguće i kovnica Günzburg.

NA REVERSU

U austrijskom grbu s dvoglavim orlom, kome je kao vezni u sredim postavljen austrijski štit, nalaze se u 4 polja:
1) lijevo gore ugarski štit,
2) desno gore češki štit,
3) lijevo dolje burgundski štit, a
4) desno dolje štit s obilježjem zemlje u kojoj se kovnica nalazi.

- Slovo U u .AUST. od 1782. g. ima varijantu .AVST.
- Znak križa sv. Andrije ima slijedeće varijante:
znak x bez točke x
znak x s točkom ispred .x
znak x između dvije točke .x.
znak X s točkom ispred .X
znak X s točkom iza X.
znak X između dvije točke .X.

Za sve u Italiji kovane talire zajednička je karakteristika da imaju točku ispred i iza znaka križa sv. Andrije.

Signatura na reversu:
I.C. - F.A. Obična signatura bečke kovnice od 1774. g. dalje, a rabljena je i kod novih otkova do oko 1820. g.
T.S. - I.F. Kod nekih rijetkih talira iz Günzburga.
S.K. - P.D. Kod kovnice Kremnitz.
A.H. - G.S. Kovnica Karlsburg. Ranije s manjim, kasnije s većim slovima.
EvS. - I.K. Na veoma rijetkim originalnim talirima iz Praga.
P.S. - I.K. Na novim otkovima od 1812. g. iz Praga.

RUB TALIRA
Taliri Marije Terezije 1780. imaju gravirani rub na kojemu se osim krilatice JUSTITIA ET CLEMENTIA nalaze razni ornamentalni listići i rozete.


Vjerojatno vrijeme kovanja pojedinih tipova TMT-1780

KOVNICE --- TIP --- VRIJEME
Günzburg --- I --- 1780. -1802.
Günzburg --- III --- 1798.
Beč --- I --- 1780.
Beč --- III --- od 1820. pa dalje.
Prag --- III --- 1780.
Prag --- III --- 1812. - 1820.
Prag --- III --- 1836. - 1842.(?)
Karlsburg --- I --- 1788. - 1803.
Italija --- II --- 1815. - 1840.
Italija --- III --- 1840.(?)
Venecija --- II --- 1815.
Venecija --- III --- 1840. - 1866.
Milano (?) --- III --- 1840. - 1859.
Kremnitz --- III --- 1784.


Literatura

1. Deutsches Münzsammler Leksikon, Battemberg Verlag, München 1977.
2. F. Leypold: Der Maria Theresien Taler 1780. Wiener Neustadt 1976.
3. Encyclopaedia Britannica 1926.

Autor: Ljubo Katalinić
Izvor: Obol br. 36, HND, 1984.

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Austrija, talir, Marija Terezija, 1780.
Keywords: coins, Austria, Maria Theresia, thaler, 1780


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!

Post je objavljen 21.01.2012. u 23:23 sati.