Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/matijevici

Marketing

ŠTO EU (NE)NUDI NERETVI?

Ovaj članak nije nikakav propagandistički člank, već samo analiza urednika bloga Neretva i Matijevići o prednostima i nedostacima (eventualnog) ulaska Hrvatske u EU za Neretvane, ali i ostali dio Hrvatske. Obzirom da se, koliko znam, nitko od bitnijih neretvanskih političara (ovdje se misli na one koji sudjeluju u nekom obliku vlasti ili su u oporbi koja to jest) nije oglasio službenim priopćenjem o prednostima ili nedostacima ulaska Hrvatske u EU, čime su pokazali ili političko neznanje, ili političku mudrost jer ne žele reći svoje mišljenje da ne bi izgubili koji glas ili dobili koje neugodno pitanje, valja se osvrnuti na razloge Neretvana ZA i PROTIV.

ARGUMENTI ZA

1. EU nije nikakva Jugoslavija. Jugoslavija je bila prisilno zasnovana zajednica naroda u kojoj se hrvatski narod našao bez da je ikada glasovao o tome. Nitko hrvatski narod nije pitao za mišljenje sve do 1990. godine. EU je stvorena kao ekonomska zajednica naroda,a ne sa svrhom stvaranja jedne jedinstvene države kao što su SAD, Ex Jugoslavija itd...
2. U EU se ulazi suvereno. Dakle Hrvatska ne gubi suverenitet ulaskom u EU jer uvijek u svakom trenutku može svojom voljom izaći iz EU.
3. Ulaskom u EU se dobiva ogromno tržište za plasman naših proizvoda koji su dosada plaćali poveće carine. Tako će mandarina, šljive, kupus, salata imati pristup tržištu od oko 500 milijuna ljudi. Neretvanska mandarina već sada ima konkurentnu cijenu, a posebno kvalitetu, pa je za očekivati i povećanje otkupljivača u Neretvi čime bi se ukinio gotovo monopolistički položaj Agrokora.
4. Poljoprivrednici Neretve dobivaju bolji položaj u odnosu na poljoprivrednike u EU jer je naš rad na manjoj cijeni, a u nas se (na iznenađenje mnogih) znatno manje koriste otrovi i umjetna gnjojiva, pa se naš proizvod smatra zdravijim i kvalitetnijim.
5. Ulaskom u EU neretvanske granice postaju tvz. Schengenske granice prema BiH, što zahtjeva zapošljavanje dodatnih policajaca, carinika i drugog administrativnog osoblja. Time bi se malko povećao broj zaposlenih na području Neretve gdje je posao jako teško naći.
6. Švercerske i kriminalne skupine će biti pod pojačanim nadzorom, s manjom mogućnošću djelovanja zbog strožijih kontrola na granici i graničnom području (što se već sada osjeća).
7. Neretvi se otvaraju mnogobrojni EU fondovi. U Neretvi je već nekoliko projekata financirano iz predpristupnih fondova. Iskustvom iz tih projekata, te stjecanjem novih znanja, otvaraju se veće mogućnosti za financiranje novih projekata.
8. Neretva kao biološki iznimno vrijedno područje, zasigurno će dobiti posebnu pažnju u zaštiti okoliša, posebno nakon što se Neretva proglasi parkom prirode.
9. Turistima bi se omogućio brži i nesmetaniji dolazak u Neretvu.

ARGUMENTI PROTIV

1. EU bez obzira na to što je ekonomska zajednica, utječe i na druge segmente života – političke, vojne, obiteljske... Dakle govoriti o EU kao isključivo ekonomskoj zajednici je mazanje očiju. EU danas donosi mnoge odluke koje nemaju direktne veze s ekonomijom.
2. Kada (ako) hrvatska granica postane tzv. Schengenska granica, granične kontrole prema BiH bi trebale postati rigoroznije i za obične građane. Građanima iz BiH koji svakodnevno dolaze u RH (na posao, radi obitelji, poljoprivrede itd...) mogu očekivati veću kontrolu na granici.
3. Liberalizacija tržišta dovodi do opasnosti da jeftini EU proizvodi koji dosada zbog carina nisu bili jeftini, s tržišta istisnu naše proizvode .
4. Ulaskom u EU, RH bi s vremenom htjela - nehtjela lagano postajala liberalnija zemlja u svakom smislu, tako da bi određene konzervativne i obiteljske vrijednosti koje još uvijek vrijede u Neretvi kao tradicionalnijem društvu, bila potisnute.
5. Tradicionalni način života glede nekih (tipično neretvanskih) navika u vidu lova i ribolova bi sigurno bio narušen. Strožiji propisi glede ribolova s tradiconalnim alatima bi se sigurno s vremenom strožije primjenjivali.
6. Lov postaje kategorija samo za lovce. Svi oni koji su imali naviku lova bez lovačke dozvole i na nedozvoljen način (poprilično velik dio populacije Neretve) bit će pod strožijim nadzorom.
7. Veća mogućnost zapošljavanja unutar EU Neretvi neće nužno pomoći. Obrazovani kadar ionako bježi iz Neretve i svoju sreću traži uglavnom Zagrebu (gdje još nekako i može pomoći Neretvi). Sada se olakšava odljev mozgova izvan RH tako da EU dobiva s praktički 0,00 uloženih kuna, obrazovanog čovjeka, ali samo u deficitarnim strukama koje ionako i u RH nedostaju (liječnici, inžinjeri raznih struka...)
8. Zemljište i općenito nekretnine u dolini Neretve će postati znatno primamljivije za strance, što dugoročno može dovesti do „dubrovačkog sindroma“ – situacije u kojoj neki dijelovi grada zjape prazni veći dio godine jer su samo nečija odmorišta u određenom dijelu godine.


Dio argumenata je tu, a svaki Neretvanin može naći svoje razloge ZA i PROTIV. Moć demokracije pruža narodu ogromnu moć. Ukoliko je narod pametan i zreo, donosi i pametne i zrele odluke. Na kraju krajeva gotovo svaki narod u demokraciji ima baš onakvu vlast kakvu zaslužuje jer ju je on upravo i izabrao.
Kampanja koju provode i protivnici i pobornici EU je pokazala da građani znaju vrlo malo o EU iako se 20 godina o tome govori ili sanja. Da li to govori o nama ili o našim političkim elitama i našim (ne)stručnim medijima ostaje za neku ozbiljniju analizu.

Zasada sve "miriše na terenu“ da će većina Neretvana (kao i veći dio Dalmacije) svoj glas dati protiv EU. Da li se radi samo o pogrešnom dojmu jer su protivnici EU glasniji, ili će Neretva stvarno biti protiv EU, saznat ćemo u kasnim satima u nedjelju navečer (ili ranim jutarnjim u ponedjeljak).

Do tada, pozdrav iz Matijevića – dijela Neretve i Hrvatske koji će to ostati bez obzira na to ušli mi ili ne u EU.


Post je objavljen 21.01.2012. u 11:49 sati.