Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/komunalna-pitanja

Marketing

"Unska pruga"- Koridor 5C?


Ovim napisom želim naglasiti potrebu obnove "Unske pruge " do Knina i njenim račvanjem u Kninu prema Zadru i u Perkoviću: Šibenik - Split.
Mislim i smatram potrebnim obnovu "Unske pruge" do Knina te njenim nastavkom prema Splitu, odnosno Šibeniku i Zadru gdje se gradi nova industrijska luka ("Gaženica"-"Barbaričine" ). Kao što je poznato "Lička pruga" je vrlo zastarjela (građena u doba austrijske vladavine ovom zemljom) i predstavlja jednu vrlo sporu vezu između Zagreba i Dalmacije. Tuneli su još uvijek zemljani, mnoštvo zavoja, strmina i uspona, starost željezničkih šina i dotrajalost pragova....
"Unska pruga" je djelomično oštećena i dijelom elektrificirana i gledano s aspekta međudržavnog sporazuma između Republike Hrvatske i Republike Srpske, osnosno federacije BiH, smatram da ga nije teško postići jer je od interesa i za Hrvatsku i za Republiku Srpsku , a tako i za federaciju BiH. Kao što je poznato, ova pruga djelomično prolazi (prateći tok rijeke Une) područjem Hrvatske , a djelomično područjem federacije BiH i Republike Srpske ( veliku korist od ove pruge imali bi i Bihać i Cazinska krajina u cijelosti, Sanski most Hrvatska Kostajnica i Srpska Kostajnica i mnogi drugi gradovi uz prugu, a interese Dalmacije, gledano s apekta skupe izgradnje koridora 5C (Mohacs - Ploče ), za sada ne treba posebno isticati. Koridor C5 većim dijelom prolazi obilnijim i dubljim zemljištem Slavonije (što otežava i poskupljuje izgradnju ),a mislim da ravničarski dio Republike Hrvatske, ipak, ima autocestu Lipovljani -Zagreb koja prolazi pored Slavonskog Broda, Novske , Vinkovaca i još nekih većih gradova u Hrvatskoj. A autocestom je povezan i sam centar regije Osijek.. Kao većim prioritetom smatram obnovu "Unske pruge" čime bi se Dalmacija sa središnjom Hrvatskom povezala daleko "brže" i jevtinije nego je to sada korištenjem "Ličke pruge". Pogotovo gledano s industrijskog stajališta. Sama činjenica da je "Unska pruga" većim dijelom elektrificirana , odnosno bila elektrificirana do Knina,( kao vrlo važnog željezničkog čvorišta) mislim da svakako zaslužuje prioritet pogotovo kad se uzme u obzir brzina njene obnove, a sve u kontekstu izgradnje koridora 5C koji bi prolazio vrlo zahtjevnim i geografski teškim područjem Republike Srpske i federaicje BiH-a, a Hrvatska luka Ploče (kao vrlo bitna luka) ipak je , kako, tako povezana i željeznicom i cestom , odnosno transferzalom kroz područje BiH -a, odnosno od Srajeva do samih Ploča. Sa samog geografskog gledišta izgradnja koridora 5C bila bi i skupa i dugotrajna, dok bi se obnovom "Unske pruge" dobila brza prometnica kako putnička tako i industrijska , a kao poveznica Novske i Dalmacije, odnosno središnje Hrvatske i dijelom razvijenije regije Dalmacije ( Split, Šibenik sa odvojkom u Perkoviću i sam Zadar sa odvojkom u samom Kninu) Ne treba posebno navoditi što bi ta željeznička pruga značila samoj prometnoj povezanosti i bržoj industrijalizaciji Grada Knina.
Pri ovom navodu, podržavam razmišljanja , kojima se ističe prioritetno povezivanje dijela Dalmacije i Juga Hrvatske, odnosno prioritetnim nastavkom daljnje izgradnje autoceste "A1" od Vrgorca prema Dubrovniku, a Pelješki most ostavio bi se za neka bolja vremena. Naravno, i u ovom slučaju, ( kontekstu ,međudržavne i miroljubive suradnje) autocesta prolazi i područjem BiH-a kod Neuma.. ali, svako dajem prednost miroljubivom rješenju sa BiH-om, nego preskupoj izgradnji Pelješkog mosta , a gdje su još uvijek neriješena imovinska pitanja. Prolaskom autoceste kroz područje BiH-a svakako bi doprinijelo i ubrzanijem razvoju južne Hercegovine i njenoj boljoj povezanosti sa većim dijelom Hrvatske, ali i bržim pristupom zemljama Evrope.Za sada je ta povezanost ograničena samo na uža područja Imotskog i Vrgorca, sa vrlo lošim pristupnim cestama.
Naime pojačanom industijskom izgradnjom i područja Splita ( područje poduzetničke zone "Dugopolje" - "Novi Split" ) i područja Šibenika i Zadra postala bi dostupnija za ulaganja gospodarstvenika iz Hercegovine, a i čitave federacije BiH, same Republike Srpske. Pri svemu federacija BiH, a naročito Hercegovina bila bi "bliže" Evropi i dostupnija stranim ulaganjima.
Budući da se radi o vrlo skupim projektima , mislim da prije davanja neke suglasnosti jednoj ili drugoj opciji (investiciji) treba dobro i jako dobro razmisliti. u prvom redu brzini i cijeni koštanja jednog , odnosno drugog projekta...


Post je objavljen 02.12.2011. u 15:47 sati.