The fiercest critics compare research doctorates to Ponzi or pyramid schemes, The Economist, 16.12.2010
Sad sto je doktorat valjda znate, a "Ponzi scheme" je nesto sto se u narodu zove "lanac srece" ili "financijski inzenjering".
Sad kako su ove dvije stvari povezane. Ukratko napravite doktorat na necemu i nakon toga trazite posao. Vas bivsi sef ushicen pohvalama na racun objavljenog znanstvenog clanka, uzima dva doktoranta koja su placena iz drzavnog fonda. Samo jedan nalazi nekakav posao, a drugi se odlucuje na akademsku karijeru i krece na tzv. post-doc ili strucno usavrsavanje. U medjuvremenu sef ima vec cetiri dokoranta i za par godina i oni krecu u lov na karijeru. Tri su se odlucila na post-doc....Tako se stvara lanac
A sad malo o stvarnim brojkama
Amerika je u razdoblju od 1998-2006 proizvela 64 000 doktora godisnje. Portugal, Italija, Slovacka i Japan su u istom razdoblju proizveli 46% vise doktora znanosti nego prije.
Kvaka lezi u cinjenici da su sveucilsta "otkrila" kako su doktoranti jako motivirani i jeftin izvor radne snage za istrazivanja. Amerika je imenovala 16000 novih profesora na 100000. stvorenih doktora 2005-2009. Sanse da netko tko prodje 5 godina doktorata+ 5 godina postdoca i dobije stalno radno mjesto na sveucilistu su oko 20%.
Da napomenemo: doktori se iskljucivo obrazuju za popunjanvanje profesorskoega kadra na sveucilistima. A di ce ostali. Industrija ne treba hipertorfirano obrazovani kadar koji je specijaliziran za izucavanje "atoma C-3 u aminokiselini histidin koja se nalazi na poziciji 234 u proteinu".
Richard Freeman je zakljucio da laboratoriji i kojima doktoranti i post-docovi rade funkcioniraju na principu malih obitleljskih trgovina i da se kompeticija izmedju trgovina ostvaruje na principu tko ce duze ostati otvoren u noc. PReslikano, sefovi su poceli zahtjvati visu produktivnost, ovi su poceli duze raditi, a place koje su ionako lose nisu se povecale ni za cent. Dakle dosli smo do pojma dobrovoljnog ropstva koje, eto, nije samo prisutno u Kerumovim trgovinama. Dalje, nagrada za minuli rad (stalno radno mjesto profesora) je disproporcionalna ulozenom trudu i tako dolazimo do pojma kompetitivnosti koji je u stvari slican srednjovjekovnim viteskim turnirima...
Tko prezivi pricat ce-studentima! Cijela prica je ovdje