Svi znamo da naša proizvodnja nije konkurentna na svjetskom tržištu. Naši kapitalisti imaju prevelike troškove da bi ponudili svoje proizvode po svjetski konkurentnim cijenama.
Kapitalist treba platiti ženi manikuru i novu bundu, djeca moraju u Aspen i Šladming, treba platiti i troškove jahti i kurbi koje dovedu na te jahte.
Gdje su tek drugi troškovi: tartufi i skupa vina polokani i požderani u skupim restoranima, troškovi za odvjetnike koji moraju dokazati da su pješaci sami krivi što si ih svojim skupim autom zgazio na pješačkom prijelazu. Kao da nije dosta što su svojim tijelom i krvlju upropastili sasvim novo auto i sada naš kapitalist mora krenuti u novi investicijski ciklus po autosalonima.
Kad vidimo koliko su opterećeni naši kapitalisti pitamo se imaju li oni uopće mogućnosti isplatiti plaće, a ipak nekako nađu novce da uza sve druge troškove isplate i plaće radnicima.
I kada su tako dobri zar ih ne bi trebalo nagraditi i rasteretit malo u pogledu troškova za plaće.
Mislim, gdje drugdje da štede? Probajte vi svojoj napaćenoj ženi uskratiti to sitno zadovoljstvo da si kupi i 500-ti par cipela, smognite vi svome djetetu reći da ove godine za njega nema novog BMW-a, već će morati voziti onaj stari od prošle godine. A što je tek s kurbama? Na njima se ne može štedjeti, tko ne plati kurbu platiti će doktora, kaže stara narodna.
Zato mislim da je najrazumnije štedjeti na troškovima za radnike i to tako da se smanje doprinosi za zdravstvo za nekih sedam posto.
Troškovi bi se nadoknadili iz poreza na imovinu, s time da to ne znači da bi se da bi imali veće poreza i da bi se umjesto iz doprinosa na plaću zdravstvo financiralo iz neto plaće radnika i tako ga rasteretilo novca.
Ne, porez na imovinu bi ustvari bio sadašnji komunalni doprinos, samo što novce od komunalnog moramo sada trošiti za održavanje komunalne infrastrukrure. Pretvaranjem komunalnog doprinosa u porez na imovinu ne bi se tim novcem financiralo održavanje komunalne infrastrukture već zdravstvo, a komunalna infrastruktura bi lijepo propadala sve dok se netko ne sjeti da bi to bilo dobro privatizirati i rasprodati nekome tko je u nju spreman i uložiti i tako pokrenuti novi investicijski ciklus.
Naravno, porez na imovinu će oporezovati više one koji imaju puno imovine što će pomoći kapitalistima da se još više obogate.
primjer:
Imate 40 000 radnika i smanjenjem doprinosa na zdravstveno uštedite 400 kn po radniku to je 16 000 000 mjesečno uštede. Zar mislite da će biti i toliki mjesečni iznos poreza na imovinu?
Neće, u krajnjoj liniji možete svoj dvorac preimenovati u hotel i onda to više nije imovina nego sredstvo za rad, a to ne možemo oporezovati, mislim cilj nam je veća konkurentnost.
Druga stvar jest ta da kupovanje dvorca/hotela može biti predstavljeno kao reinvestiranje dobiti, a tu dobit ne bi trebalo oporezivati zbog konkurentnosti i pokretanja investicijskuh ciklusa ulaganja u dvorce.
A onih 16 000 000 kn mjesečno su sasvim dovoljne za sve zdravstvene potrebe obitelji našeg kapitalista i još ostane para za povećanje konkurentnosti i invecticijske cikluse.
Pošto će se količina novca iz doprinosa za zdravstveno smanjiti, a pitanje je hoće li se od poreza na imovinu prikupiti dovoljno i ihoće će se on stvarno koristiti za zdravstvo ili negdje gdje vlast misli da je potrebnije, moglo bi se dogoditi da ne bude dovoljno novca za zdravstvo što je dobro jer će to dovesti do potrebe za privatizacijom zdravstva i privatnih ulaganja u zdravstveni sustav što će pokrenuti konkurentnost i novi investicijski ciklus u zdravstvu.
Genijalno!
Post je objavljen 09.09.2011. u 08:59 sati.