Pregled posta

Adresa bloga: http://blog.dnevnik.hr/davorovenovosti

Marketing

Zanimljivosti o mjestima susreta s Papom

U današnjoj temi dana donosimo Vam zanimljivosti o mjestima susreta sa Svetim Ocem. Predstavit ćemo ih kronološkim redoslijedom.


4. lipnja 2011.

Zračna luka Pleso

Zagrebačka zračna luka Pleso nalazi se u blizini grada Velike Gorice i udaljena je od centra Zagreba oko 10 km, a u promet je puštena 1962. Okolica zračne luke Pleso bogata je kulturno-povijesnim znamenitostima, sakralnim i etnološkim spomenicima. Jedinstvena vrijednost ovog kraja, koji se naziva Turopolje, drvene su kapelice, takozvane turopoljske ljepotice. Jedna od njih je i kapela Ranjenog Isusa koja se nalazi u neposrednoj blizini zračne luke. Kapelu je sagradila i opremila Rozalija Plepelić, udovica plemića Ladislava Plepelića 1758, a specifična je po zanimljivim dekoracijama pročelja. Ornamenti na pročelju kapele obojeni su bojama hrvatske trobojnice: crvenom, bijelom, plavom, a zidove interijera krasi Križni put u drvu.


Ured Predsjednika RH

Ured Predsjednika RH službena je rezidencija predsjednika Republike Hrvatske od 1992. koja se nalazi na adresi Pantovčak 241 u Zagrebu.

Prva predsjednička rezidencija 1990. bila je smještena u Visokoj ulici, a nakon toga je preseljena u Banske dvore na Markovom trgu, današnju zgradu Vlade Republike Hrvatske. Nakon što je JNA raketirala Banske dvore 7. listopada 1991. rezidencija predsjednika Republike preseljena je na današnju lokaciju na Pantovčaku.

Rezidencija u kojoj je smješten Ured Predsjednika RH bila je poznatija kao Vila Zagorje, koja je bila građena 1963./1964. prema projektu arhitekta Vjenceslava Richtera u suradnji s Kazimirom Ostrogovićem.

Cijeli kompleks Predsjedničkih dvora prostire se na sto tisuća metara četvornih, a predsjedniku je na raspolaganju i reprezentativna vila koja nosi naziv Vila Prekrižje.


Nuncijatura

Sveta Stolica priznala je Republiku Hrvatsku 13. siječnja 1992, a već 8. veljače iste godine Sveta Stolica i Republika Hrvatska uspostavile su diplomatske odnose. Uspostavljen je suvremeni i standardni diplomatski odnos koji je između Hrvata i Petrova nasljednika postojao stoljećima i u kojem se posebno ističe datum 7. lipnja 879, kada je papa Ivan VIII. hvalio vjernost kneza Branimira priznajući mu nad cijelom Hrvatskom "zemaljsku vlast" (principatum terrenum). Taj datum Republika Hrvatska obilježava kao Dan svoje diplomacije. Prvi apostolski nuncij u RH bio je mons. Giulio Einaudi (1992– 2003). Njega je naslijedio mons. Francisco Javier Lozano (2003– 2007). Sadašnji apostolski nuncij je Mario Roberto Cassari koji je na dužnost stupio 2008. Zgradu Apostolske nuncijature u Zagrebu blagoslovio je papa Ivan Pavao II. za svojeg prvog pohoda Hrvatskoj 1994.


HNK (Hrvatsko narodno kazalište)

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu najstarija je nacionalna kazališna institucija koja se razvila u okviru političkih i kulturnih ideja hrvatskog narodnog preporoda. Prva profesionalna predstava izvedena na hrvatskom jeziku 10. lipnja 1840, označila je početak djelatnosti Hrvatskog narodnog kazališta. Monumentalna neobarokna zgrada nastala je prema zamislima poznatih bečkih arhitekata Helmera i Fellnera, a svečano ju je 1895. otvorio car Franjo Josip I. Na ulazu u zgradu nalazi se glasoviti Zdenac života postavljen 1912, rad jednog od svjetski poznatih hrvatskih kipara Ivana Meštrovića čija se djela nalaze diljem svijeta.

U pozadini svečano ukrašene pozornice nalazi se impoznantni zastor Vlahe Bukovca „Hrvatski preporod“ (kopija) te Ophodni križ iz katedrale Sv. Lovre u Trogiru. Izrađen je od drva obloženog srebrnim limom, visine 225 (125), širine 70 i debljine 5 centimetara, u tehnici iskucavanja, lijevanja i graviranja, u mletačkoj kasnobaroknoj radionici oko 1700. Tijelo križa izrađeno je od drva obloženog srebrenim limom s kružnim završecima na krakovima. Na prednjoj je strani korpus Krista izveden u visokom reljefu. Na kružnom završetku lijevog kraka u niskom je reljefu prikazan sv. Lovre, na desnom sv. Ivan Trogirski, u dnu je sv. Jerolim, a na vrhu je prikazan Bog Otac s golubicom Duha Svetoga. Ploha križa ukrašena je viticama stiliziranog akantusovog lišća izrađenih u niskom reljefu dok je bočno isti ornament izveden tehnikom iskucavanja. Na stražnjoj strani prikazan je lik Djevice koja stoji na oblacima dok su na krakovima poprsja evanđelista.

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu posjeduje jedan željezni i sedam oslikanih zastora koji se postavljaju u različitim svečanim prigodama. Zastor poznat pod nazivom Hrvatski preporod koji je oslikao Vlaho Bukovac za otvorenje novog kazališta 1895, imao je radni naslov Slavlje narodne lirike i dramatike, a stvarni Preporod hrvatske književnosti i umjetnosti. Za temu svečanog zastora idejnog začetnika intendanta Stjepana Miletića vodila je misao o kulturnom objedinjenju dvaju hrvatskih središta – Dubrovnika i Zagreba. Prednji plan kompozicije čini predvorje antičkog hrama gdje sjedi slavni dubrovački pjesnik Ivan Gundulić kojeg krune vile i geniji, a u poklonstvo mu dolaze hrvatski preporoditelji 19. stoljeća na čelu s Ljudevitom Gajem. Posebnu skupinu čine tri znamenita kazališna umjetnika – Josip Freudenreich i tada još aktivni slavni glumci Adam Mandrović i Marija Ružička Strozzi. U pozadini s lijeve strane vide se obrisi Dubrovnika i kule Minčete te puk iz dubrovačke okolice koji slavi slobodu, a u desnoj pozadini vide se obrisi Zagreba i stanovnika sjeverne Hrvatske. Spajanje Hrvata sa sjevera i juga na kompoziciji Bukovčeva zastora postalo je simbolom ideje hrvatskoga zajedništva. Nakon stogodišnje uporabe, godine 1999. zamijenjen je kopijom koju su izradili slikari Ivica Šiško i Eugen Kokot sa suradnicima.


Trg bana Josipa Jelačića

Trg bana Josipa Jelačića glavni je zagrebački trg. Ime je dobio po hrvatskom generalu i banu Josipu Jelačiću koji je vladao od 1848. do 1859. On se borio za samostalno vladanje Hrvatskom, jedinstvo hrvatskih pokrajina i ravnopravnost naroda pod austro-ugarskom krunom. Ukinuo je kmetstvo i sazvao prve izbore za Hrvatski sabor. U središtu Trga nalazi se njegov kip, kojega je 1866. izradio austrijski kipar Dominik Fernkorn. Taj kip ujedno je bio i prva velika javna skulptura u Zagrebu. Uklonjen je 1947. iz ideoloških razloga, a od tada sve do 1990. službeno ime trga bilo je Trg republike. Trgu je 1990. vraćeno staro ime - Trg bana Josipa Jelačića, a kip je ceremonijalno vraćen na svoje mjesto. Na istočnoj strani trga nalazi se fontana koja je osuvremenjena verzija Manduševca, iliti Mandušinog zdenca. Prema jednoj legendi, upravo je djevojka Manduša, po kojoj zdenac nosi ime, zagrabila vode iz tog zdenca te napojila vojsku koja je tuda prolazila. Kako je ona zagrabila vode, tako je i grad prozvan Zagreb. Trg se nije oduvijek nalazio u krugu Zagreba, već je bio prazna poljana ispod zidina Gradeca i Kaptola, starih dijelova grada. Na toj površini obitavali su došljaci kojima je pristup gradu bio zabranjen. Širenjem grada na Ilicu i Staru Vlašku, Trg bana Jelačića postao je najužim dijelom grada.

5. lipnja 2011.

Hipodrom

Zagrebački hipodrom prostire se na 47 hektara i omeđen je rijekom Savom na sjeveru, Zagrebačkim velesajmom na jugu, Mostom slobode i jezerom Bundek na istoku te naseljem Kajzerica na zapadu.

Nastao je kao dio velebnog projekta Olimpijskog centra Hrvatske započetog u poratnim godinama 1947. Uređen je po uzoru na pariški Longchamp uz obalu Seine. Hipodrom je srednje veličine te zamišljen da objedinjuje sve grane konjičkog sporta, što je u svijetu rijetkost. Prilikom posjeta Ivana Pavla II. Hrvatskoj 1994, na hipodromu se, na misi s papom, okupilo oko milijun vjernika.


Sjedište HBK

Sveta je Stolica dekretom od 15. svibnja 1993. za katoličke biskupije na području Republike Hrvatske utemeljila Hrvatsku biskupsku konferenciju (HBK). Za prvog predsjednika HBK-a izabran je tadašnji zagrebački nadbiskup i metropolit, kardinal Franjo Kuharić. U toj ga je službi naslijedio zagrebački nadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozanić koji je predsjednik HBK bio u dva mandata, od 1997. do 2007. Na Plenarnom zasjedanju HBK-a u Gospiću (listopad 2007.) za predsjednika HBK-a izabran je đakovačko-osječki nadbiskup mons. Marin Srakić. Aktualni potpredsjednik HBK-a je kardinal Josip Bozanić. Tijekom proteklih godina Tajništvo HBK bilo je smješteno na zagrebačkom Kaptolu.

Odlukom hrvatskih biskupa 2008. započela je gradnja nove zgrade Hrvatske biskupske konferencije na zagrebačkom Ksaveru u kojoj će biti smješteni svi uredi HBK. Zgrada je dovršena 2011. Hrvatska je teritorijalno podijeljena na pet nadbiskupija i 12 biskupija. One tvore četiri metropolije: Zagrebačku, Splitsko-makarsku, Đakovačko-osječku i Riječku, te samostalnu Zadarsku nadbiskupiju i Vojni ordinarijat.


Zagrebačka katedrala

Zagrebačka katedrala je najveća hrvatska sakralna građevina, izgrađena u neogotičkom stilu. U njezinoj je riznici pohranjeno neprocjenjivo blago, predmeti iz vremena od XI. do XIX. stoljeća. Tu je i počivalište znamenitih hrvatskih junaka i mučenika, među kojima su velikaši Petar Zrinski i Petar Krsto Frankopan te zagrebački biskupi i nadbiskupi među kojima su i prvi prefekt Kongregacije za nauk vjere kardinal Franjo Šeper i blaženi Alojzije Stepinac. Alojzije Stepinac proglašen je blaženim u listopadu 1998. za vrijeme drugog pohoda pape Ivana Pavla II Hrvatskoj, a još 1995. otvorena je njegova spomen-zbirka u prizemlju Nadbiskupskog dvora gdje se mogu pogledati brojni predmeti i dokumenti iz života ovog blaženika.

Zagrepčani s osobitim ponosom pamte da je 1994, u vrijeme proslave 900. obljetnice Zagrebačke nadbiskupije, svečanu večernju u zagrebačkoj katedrali predvodio papa Ivan Pavao II.

Katedrala se nalazi u sklopu srednjovjekovne tvrđave. Zapadni dio je srušen pa se pred katedralom prostire Kaptolski trg. S južne i istočne strane u tvrđavu je ugrađen Nadbiskupski dvor, sa sjeverne stoje ostaci tvrđave, dobro sačuvane kule i bedemi.


Nadbiskupski dvor

Katedrala s Nadbiskupskim dvorom jedan je od najposebnijih arhitektonskih sklopova u Zagrebu. Ovaj nadasve otmjen i ukusan kompleks s arkadama opasuje Katedralu, a proteže se duž južne i istočne strane srednjovjekovnog zida koji omeđuje čitavi kompleks. Građen za vrijeme biskupa Jurja Branjuga (1729.), Nadbiskupski dvor reprezentativni je primjer baroknog stila. Još iz srednjovjekovnih vremena u njemu je sačuvana gotička kapela sv. Stjepana s freskama iz XIV. stoljeća, izgrađena na temeljima prve crkve koja datira iz davne 1217.

Zidove ukrašavaju slike i skulpture, uglavnom iz Dijecezanskog muzeja, ali i one koje pripadaju palači. Dijacezenski muzej, koji je 1939. osnovao blaženi Alojzije Stepinac, s pojedinim skupinama izložaka spada među najvrjednije takve zbirke u sjevernom dijelu Hrvatske. Vrijedan su dio inventara i tapiserije od kojih su tri velikog formata, a ilustriraju kalendarske mjesece. Rad su Charlesa Mittea, Francuska iz 1700. g., a izrađene su prema predlošku iz 17. st.

Post je objavljen 03.06.2011. u 09:22 sati.