Tolerantan čovjek snošljivo će se ponašati
i prema ljudima koji ne dijele njegova
uvjerenja i svjetonazor
Mogli bismo reći da je tolerancija sad u modi i da bi svi sebe rado proglasili tolerantnim, iako možda ni sami nisu sigurni o čemu je riječ. Kad se u 17. stoljeću prvi put počelo raspravljati o njoj, umjesto uz toleranciju i snošljivost, vezali su je uz neodlučnost i popustljivost. U današnjem se svijetu na tolerantne ljude gleda u izuzetno pozitivnom svjetlu, ne više kao na neodlučne, nego kao na one koji su spremni na kompromis, koji su miroljubive i pomirbeni naravi. To su neke od vrijednosti koje se posebno cijene u kaotičnom svijetu u kojem živimo, punom različitosti i brzog napretka, svijetu u kojem je svima potrebno da se osjećaju prihvaćenima te da se i njihov glas čuje. Bez tolerancije takvi su ideali neostvarivi, au svakodnevnom životu činimo malene korake koji se s vremenom počinju odražavati na globalnim razinama. Stvarajući pozitivne stavove prema članovima drugih etničkih zajednica, seksualnih orijentacija, dobnih skupina ili socijalnih statusa, udaramo temelje skladnog suživota s njima.
- Kulturna prtljage
Svi smo mi djeca svoje kulture koja nas je naučila i mnogočemu. Svaka je kultura sazdana od normi i vrijednosti. Neke su pisane, neke nepisane, odnosno eksplicitne i implicitne. One eksplicitne su zakoni i pravila koje je društvo usvojilo javno, npr.., Da se ne smije uzeti nešto tuđe. Implicitna su pravila ona koja se podrazumijevaju i ona jače utječu na ljudsko ponašanje. Implicitne vrijednosti nekog društva često se temelje na stereotipima i predrasudama, posebno prema drugim narodima i rasama, no i drugim obrascima ponašanja i neverbalnoj komunikaciji koji se prakticiraju u društvu. Tako ni u jednom zakoni ne piše da se prijateljice moraju poljubiti kad se sretnu, no to čini većina žena u nas Izvor netolerancije često mogu biti različil usvojene implicitne vrijednosti, bolje reče no, njihovo nerazumijevanje. U arapskom je svijetu, npr.., Kašnjenje dio bontona, a ljude koji dolaze na vrijeme smatra se napornim i neljubazni. U sukobu kultura redovito dolazi do nerazumijevanja tuđih vrijednosti i pokušaji nametanja svojih. Mnoge stvari koje smo još kao mali naučili u procesu socijalizacije uzimamo zdravo za gotovo, mislimo da mora biti tako i nikako drugačije. Tolerantna osoba uzet će u obzir to da je netko možda odgojen u duhu druge kulture, da postojeće različitosti nisu uvijek negativne i neće misliti da su njegove vrijednosti superiorne. Gledajući stvari samo iz svojega kuta, često donosimo krh zaključke koji idu nama na štetu i osobi o kojoj sudimo.
- Strah od različitosti
Postoji nešto u čovjeku što ga tjera na otpor prema različitostima. Znanstvenici su pokušali to objasniti evolucijskim teorijama, no nijedna još nije naišla na sveopće odobravanje. I dalje ostaje činjenica da se ljudi 'boje' različitosti. Svaki oblik deformacije izaziva negativne osjećaje, kao da sve što ne izađe iz opće prihvaćenog kalupa ne valja. Dobar je dio te ljudske antipatije prema 'drugačijem' usvojen tijekom djetinjstva i obrazovanja. Na temelju razlika u obrazovanju ili pak neobrazovanosti, kao i zbog brojnih točnih i netočnih informacija kojima smo izloženi tijekom cijelog života, stvaraju se čudna, iracionalna uvjerenja, rigidni stavovi i razni stereotipi, kao i nerazumijevanje i neprihvaćanje općepoznatih činjenica. Tolerantan čovjek snošljivo će se ponašati i prema ljudima koji ne dijele njegova uvjerenja i svjetonazor, svjestan vlastite pogrešivosti, potrebe za raznovrsnosti, ali i potrebe društvenog napretka.
- Dobiva na cijeni
Prvi korak prema toleranciji svakako je razbiti iluziju svoje nepogrešivosti, i kad se radi o onome što smatramo nepobitnim istinama, a posebno po pitanju vrijednosnih sudova. Čak i ako samo prihvaćamo mogućnost da možda pogrešno mislimo ili nešto radimo, dobivamo priliku čuti druge, biti tako veliki ljudi da priznamo svoju grešku i da učeći jedni od drugih dođemo što bliže pravoj istini. Treba znati i da su svi veliki umovi bili - neshvaćeni! Napredak u društvu rijetko se rađao na temeljima već poznatoga, velike su stvari uvijek stizale kao nešto posve drugačije i neobično, nikad viđeno i dugo je bilo potrebno da ih ljudi prihvate. No, do napretka se može doći samo tolerancijom i dopuštanjem pluralizma mišljenja, u protivnom, odbijanjem drugačijega, moglo bi nam se dogoditi da napretku zatremo put.
U svjetlu te novootkrivene potrebe za tolerancijom društvo je prihvatilo novu vrijednost: individualnost! Ljude se polako pokušava naučiti da je raznovrsnost nešto vrijedno, zanimljivo i privlačno. Danas se u civiliziranom društvu cijene i toleriraju različitosti, ai mnogo je lakše savladati postojeći strah od drugačijega. Naime, današnja djeca imaju priliku na televiziji, internetu ili putovanjima vidjeti ljude drugačijeg izgleda ili boje kože pa ne osjećaju strah kad se kasnije susretnu s nečim toliko različitim od njih. Neki, posebno mladi, odlaze daleko u potrazi za individualnošću i posebnošću te u želji da budu drugačiji. To pokazuju frizurom, rječnikom, načinom odijevanja ili stilom života.
Ipak, ta individualnost nije sama po sebi znak tolerancije, jer mnogi od tih 'drugačijih' nisu tolerantni prema 'običnim ljudima' te ih mogu smatrati inferiornima. Ipak, kako se često radi o tinejdžerima, ta je njihova netolerancija ustvari revolt zbog netolerancije drugih prema njima. Prema određenim svojstvima (npr., vjeri, narodnosti) smatramo se pripadnicima raznih skupina, no opet se po mnogočemu razlikujemo od ostalih. Zaslijepljeni vlastitim vrijednostima, često zaboravljamo da su različiti i oni kojima se divimo. Mnogima su zvijezde, glumci i pjevači, idoli i dive im se jer su preboljele neku bolest, ali ignoriraju to da se neka od njih već treći put razvela, iako riječ razvod nemaju u svojem vrijednosnom sustavu.
- Lakša svakodnevica
U svakodnevnim ljudskim kontaktima tolerancija je dvosmjerni proces - ljudi svojim nastupom utječu na sugovornikov ponašanje. Ono što tolerantnom čovjeku olakšava svakodnevna kretanja njegov je pokušaj razumijevanja drugih ljudi, na kojem se tolerancija i temelji. Ako se nakon trosatnog čekanja u redu nađete pred nervoznom službenicom, možda će vas njezina odrješitost i razdražljivost natjerati da i sami nastupite neljubazno, ni ako se pokušate staviti u kožu te službenice, koja vjerojatno cijeli dan sluša jedna te ista pitanja, a kod kuće će je dočekati kupaonica prljavog rublja i gladna djeca, vaša će tolerancija i strpljivost vjerojatno narasti. Empatija je korisna osobina, uvijek će vam u životu dobro doći, a sve što trebate učiniti jest pokušati se uživiti u ulogu druge osobe. Začudit ćete se koliko je lakše nekoga razumjeti ako ne sudite iz vlastite fotelje. Katkad nije dovoljno samo razumjeti kroz što netko prolazi, jer da bismo stvarno shvatili kako je drugomu, situaciju moramo pogledati iz njegova kuta. Mnogi griješe kad zamišljaju sebe u koži druge osobe, jer onda još uvijek vrijede njihovi stavovi i vrijednosti. Cilj je sagledati situaciju očima druge osobe.
- Možemo je naučiti
Kao i mnoge druge stvari u životu, i tolerancija se može naučiti. Najveći dio gradiva 'obradi' u roditeljskom domu, a kasnije se brusi od vrtića do fakulteta. Djeca kao spužve upijaju svijet oko sebe. Djetetu možete reći da se ne smije prelaziti cestu kad je na semaforu upaljeno crveno svjetlo, no ako je vi jednom pretrčite, zabrana je zauvijek izblijedjela u dječjem umu. Ista je stvar is učenjem tolerancije. Djeca stvaraju vlastite stereotipe i predrasude na temelju roditeljskih, koje možda nisu izričito izgovorene, ali su im dane do znanja. Vidljivo je da za učenje tolerancije nije dovoljna samo izgovorena riječ nego i primjer. Tolerantan roditelj objasnit će svojem mališanu kako nema ništa lošeg u ljudima druge boje kože, vjere, zanimanja i si. Djecu prije svega treba naučiti da izrugivanje zbog nečega na što ne možemo utjecati I i što ne možemo promijeniti nije opravdano, jer drugomu nanosi bol.
- Moja životna filozofija
Tolerantno, odnosno netolerantno ponašanje možemo izražavati na različite načine. Ljudi sa snažnim predrasudama izbjegavaju doći u kontakt s predmetom svoje osude, što naravno onemogućuje usvajanje novih informacija koje bi mogle ublažiti ili promijeniti predrasude. Netolerancija se izražava vrijeđanjem, izrugivanjem, nasiljem, hladnim tonom glasa, pa i šutnjom.
Tolerancija, u drugu ruku, podrazumijeva Ljubazan ton glasa, smiješak, pohvale i izražavanje interesa.
Način izražavanja tolerancije uvelike ovisi o odgoju i obrazovanju, i to tako da će obrazovanija i bolje odgojena osoba svoju nesnošjivost iskazati na sofisticiraniji i manje očit način od neobrazovanih ili neodgojenih ljudi.
Oni koji se vode filozofijom 'živi i pusti druge da žive', pak, u susretu s različitostima koje im ne odgovaraju sebe štite od nelagode, napetosti i negativnih emocija, što im omogućuje da svoju energiju usmjere vlastitim interesima. Tolerantan čovjek tako u istom paketu dobiva i slobodu, i zdravlje. Neopterećen razmišljanjem o onima koje tolerira i negativnim emocijama koje bi oni u njemu mogli izazvati, slobodan je od mržnje, prezira i nesnošljivosti.
Zlatno pravilo
Ignorirajući pravilo 'Ne čini drugima što ne želiš da drugi čine tebi' često štetu činimo sebi. Nitko ne želi biti izložen nesnošljivosti, tlačenju i izrugivanju, a ipak se zaboravlja tolerirati tuđe nazore, nauk i način života. Ako ne iz moralnih, onda bismo taj princip trebali poštivati iz praktičnih pobuda. Odnos moći u društvu je promjenjiv, au ozračju kulturne snošljivosti veća je vjerojatnost da će se i novi moćnici ponašati tolerantno ako se u nekom trenutku odnos snaga promijeni.
Poznati o toleranciji
"Sami zakoni ne mogu jamčiti slobodu izražavanja; da bi svaki čovjek mogao nekažnjeno izreći svoja stajališta, mora postojati duh tolerancije u cijeloj populaciji."
ALBERTEINSTEIN
"Ono što nam je činiti jest slaviti našu različitost i raspravljati o našim razlikama, čuvajući pri tome cjelovitost naših zajednica"
Hillary Rodham Clinton
"Nećemo se sjećati riječi naših neprijatelja, nego šutnje naših dobrih prijatelja."
MARTIN LUTHER KING JR.
"Konačni ishod ponašanja 'oko za oko' je oslijepljen svijet."
Mohandes GANDHI
Da vas podsjetimo ...
- Netolerancija se izražava vrijeđanjem, izrugivanjem, nasiljem, hladnim tonom glasa, pa i šutnjom.
- Djeca stvaraju vlastite stereotipe i predrasude na temelju roditeljskih, koje možda nisu izričito izgovorene, ali su im dane do znanja.
- Do napretka se može doći samo tolerancijom i dopuštanjem pluralizma mišljenja.
- Tolerantna osoba uzet će u obzir to da je netko možda odgojen u duhu druge kulture, da postojeće različitosti nisu uvijek negativne i neće misliti da su njegove vrijednosti superiorne.
Post je objavljen 30.05.2011. u 07:46 sati.