Pregled posta

Adresa bloga: http://blog.dnevnik.hr/pooka

Marketing

IDIOTI I DEVIZNA KLAUZULA

U vezi sa Friščićevim pokušajem napada na Rohatinskog spominjanjem devizne klauzule...
Banke imaju aktivu i pasivu, aktiva su krediti, pasiva su depoziti; ako se ukida valutna klauzula, podiže se rizik na aktivu zbog inflacije ili deprecijacije...pošto je banka dužna zaštiti svoje depozitare (zbog opravdanog straha da će oni povući svoj novac) ona povećanje rizika na aktivu (plasirane kredite) može anulirati smanjenjem rizika na pasivu (oročene depozite) - podizanjem kamata ili UKIDANJEM DEVIZNE ŠTEDNJE.
Zato je Rohatinski protupitanjem odgovorio Lesaru (koji je taj odgovor nazvao 'nervoznim' u Stankovićevoj 'Nedjeljom u dva'... iako ne znam što je bilo sa Stankovićem da inicijativu za ukidanjem devizne klauzule uopće nazove 'ozbiljnom') - bi li Lesar možda ukinuo i deviznu štednju. Jer ako banke ukinu deviznu štednju, građani automatski povlače svoje depozite, na tržištu novca NESTAJE eura, zbog veće potražnje od ponude cijena eura u odnosu na kunu (tečaj) raste i tada stvarno dolazi do deprecijacije, ali uz kreditnu nelikvidnost koja bi poništila pozitivne efekte deprecijacije na izvoz i turizam.
Osim toga, novi zakoni ne mogu biti primjenjeni retroaktivno tako da svi dosadašnji ugovori koji u sebi sadrže i deviznu klauzulu ostaju na snazi nepromjenjeni. Deprecijacija do koje bi došlo stavila bi u krajnje neugodan položaj vjerovnike čiji bi krediti (još uvijek) bili denominirani u stranoj valuti i postotak 'loših' kredita zbog toga bi se samo još više povećao. Takav bi eventualni trend pogoršao bilance banaka koje bi taj gubitak pokušale nadoknaditi još većim povećanjem kamata na plasirane kredite. Kamate na oročene depozite (sada samo u kunama) morale bi se isto povećati da bi se pokušalo zadržati depozite, što bi se opet moralo 'naplatiti' povećanjem kamata na aktivu (kredite).
Prije desetak godina Rohatinski je upozoravao da banke koje su tada kupovale naše banke dolaze iz istih zemalja iz kojih dolaze i trgovački centri koji su se tada otvarali. Jasno je upozorio da je takav model rasta neodrživ na dulji rok jer osim što građani RH plaćaju kamate stranim bankama da bi dobili kredite kojima bi kupovali robu iz stranih zemalja i tako plaćali i maržu stranim kompanijama, takva politika uništava domaću prerađivačku industriju. Ali tada nikoga nije bilo briga što Rohatinski govori jer su krediti bili jeftini i lako dostupni, a država je ugodno živila od ubranog PDV-a, koji je, usput rečeno, socijalno potpuno neosjetljiv porez.
Ako Friščić želi podići ugled među svojim biračkim tijelom bilo bi bolje da pije gemište ispred kamera. I to u tišini.

Post je objavljen 07.05.2011. u 10:20 sati.