Gljivične bolesti - napad na vlažnu kožu
Dermatomikoze su jedna od najčešćih bolesti unutar skupine dermatoveneroloških bolesti i vrlo česti razlog posjeta liječniku. Riječ je o bolestima kože i njenih adneksa uzrokovanim gljivama, a po vrsti uzročnika dijele se na one uzrokovane Dermatofiti (dermatofitoze), kvascima i plijesnima.
Što može prenijeti mačka
Dermatofiti uzrokuju promjene glatke kože, noktiju i vlasišta. Zdrava koža čovjeka odlična je barijera za njihov prodor, dok vlažna, posebno površinski oštećena koža pogoduje nastanku infekcije.
To je osobito izraženo na mjestima koja se međusobno trljaju (između prstiju šaka i stopala, kožnih nabora, ispod dojki, na preponama, kod pretilih u naborima kože trbuha i gluteaIne regije).
Dermatofitoze su češće kod osoba sa smanjenom prirodnom otpornošću organizma zbog drugih bolesti ili popratnog liječenja (imunosupresivnom lijekovima, antibioticima i dr.). Prijenosu infekcije s čovjeka na čovjeka pogoduje boravak u većem kolektivu, poput dječjih vrtića i škola. U takvim okruženjima česte su gljivične infekcije vlasišta jer se bolest može prenijeti i češljem. Širenju nekih gljivičnih infekcija pogoduje i upotreba javnih kupališta, bazena i zajedničkih higijenskih prostorija. Bolest se može prenositi i sa životinja na ljude. Uz podjelu dermatofitoza prema vrsti uzročnika (mikrosporoza, trihofitoza, epidermofitoza), možemo ih dijeliti i prema anatomskoj lokalizaciji promjena bolesti vlasišta, lica, brade, trupa, prepona, šaka, stopala i noktiju, bez obzira koji ih rod Dermatofiti uzrokuje. Važno je napomenuti da u posljednje vrijeme bilježimo porast nekih dermatofitoza.Mikrosporoza (infekcija kože ili vlasišta uzrokovana gljivom roda Microsporum) koja se ubraja u dermatofitoze je dugo vremena bila rijetka. Međutim, podaci govore o znatnom porastu ovog oboljenja, od kojeg najčešće obolijevaju djeca predškolske i rane školske dobi, a izvor infekcije je zaražena mačka, rjeđe i pas. Promjene koje se vide na vlasištu imaju izgled okruglih žarišta prekrivenih ljuskama unutar kojih se nalazi slomljena i dekolorirana kosa. Na goloj koži vidi se veći broj okruglih, relativno malih promjena (oko dva cm), sa izraženim crvenim i Ijuskavi rubom i središnjom regresijom. Ponekad promjene mogu biti i pojedinačne. Promjene su na onim mjestima gdje je bio najčešći dodir sa zaraženom životinjom. Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike i anamneze, a potvrđuje dokazom uzročnika (kultura, nativni mikroskopski preparat i pregled fluorescentnom svjetiljkom, a znatno rjeđe i trihofitinski test i patohistološka analiza).
Post je objavljen 06.05.2011. u 10:03 sati.