Afte
Nepredvidive i neugodne afte se najčešće pojavljuju na sluznici usne šupljine mladih osoba, obično između desete i devetnaeste godine života. Mada traju deset do petnaest dana i spontano zacijele, pokazuju sklonost ponovnom javljanju, pa ih ubrajamo u kronične, recidivirajuće bolesti.
Točan uzrok njihovog nastanka je nepoznat. Češće se javljaju kod više članova jedne obitelji, što ukazuje na genetičku sklonost. No, pored genetičke komponente u nastanku afti važni su i provocirajući momenti.
Kako zarastaju
Nevolja je što i njihov nastanak nije moguće predvidjeti, a kako su jako bolne, ovo oboljenje je teško podnošljivo. Afte su, zapravo, vrlo često oboljenje od kojega u svijetu pati i do 25 posto stanovništva, dok je u Europi oko 17 posto oboljelih. U vezi s njima vrijedi napomenuti da češće obolijevaju osobe ženskog spola, višeg socioekonomskog statusa i koje su više izložene stresu. Afte su defekti, dakle ulceracije sluznice usne šupljine, u narodu poznate pod nazivom ranice na sluznici usne šupljine. Okruglog su ili ovalnog oblika, uzdignutih rubova, jasno omeđene prema okolnoj sluznici, plitkog dna prekrivenog žućkastim naslagama. Veličina ranica na sluznici usne šupljine može biti različita. Na osnovu veličine afte se dijele na male, velike i herpetiformne. Male afte imaju promjer manji od jednog centimetra. Kod nekih bolesnika javljaju se kontinuirano tijekom nekoliko uzastopnih mjeseci pa se zato nazivaju habitualne afte. Veoma su bolne, ali nisu praćene općim poremećajem zdravlja. Male afte zarastaju bez ožiljaka. Velike afte imaju promjer veći od jednog centimetra. Najčešće su smještene na rubovima jezika, sluznici obraza, mekom nepcu i resici. Nisu bolne, ali dovode do općih poremećaja zdravlja koji se najčešće manifestiraju povećanom tjelesnom temperaturom i bolovima u zglobovima. Zbog svoje veličine sporo zarastaju, tek nakon tri do šest sedmica. Zarastaju stvaranjem ožiljka, Treći oblik afti su herpetiformne afte. Na sluznici usne šupljine, naročito ispod jezika, pojavljuje se bezbroj sitnih ulceracija, odnosno ranica, veoma bolnih smještenih na upaljenoj i otečenoj sluznici.
Razlika između afti i herpes simplexa
Bolnost je tako jaka da oboljela osoba ne može gutati slinu i veoma teško može govoriti. Ove afte traju oko četrnaest dana. Afte i ljekari i oboljeli često miješaju s herpes simpleks.
Karakteristika svih oblika afti, a ujedno i jedan od dijagnostički važnih kriterija u razlikovanju od oralnih oštećenja uzrokovanih herpes simplex virusom (HSV), njihov je smještaj. Afte se nikad ne javljaju na koži i već spomenutoj funkcionalnoj sluznici, tj.. nepcu i zubnom mesu.
Herpes se javlja na koži lica, a rijetko u usnoj šupljini, a kad se i pojavi, to je uglavnom na tvrdom nepcu, tj.. na funkcionalnoj sluznici. Ono po čemu se može razlikovati herpes simplex od afti jesu početak bolesti i klinički izgled. Što se tiče kliničkog izgleda, herpesne oštećenja nastaju prskanjem mjehurića, a afte su oštećenja pravilnog, kružnog ili ovalnog oblika, crvenog ruba i žutog dna.
A kad je riječ o početku bolesti, razlika je u tome što, herpes provocira prehlada, a javlja se iu sklopu infekcijskih bolesti, psihotraume i izmijenjenih imunoloških uvjeta, dok afte nisu vezane uz te fenomene. Ova činjenica utječe direktno na terapiju. Dok su u terapiji herpesa kortikosterioda kontraincidirani, u terapiji akni oni se primjenjuju.
Zašto su afte bolne
Afte su bolne same od sebe jer su u području ulceracije ogoljena nervna vlakna koja direktno primaju sve senzacije, kako mehaničke, tako toplinske te osjete gorkog, ljutog, kiselog. Bolnost pojačava uzimanje napitaka i hrane. Bol je takvog stupnja da je uzimanje hrane gotovo nemoguće u prvih nekoliko dana bolesti. Istovremeno dolazi do uvećanja limfnih čvorova smještenih ispod donje čeljusne kosti i na vratu. Uvećani limfni čvorovi pipaju se kao bolne otekline.
Šta provocira nastanak ranica?
Mada je uzrok nastanka afti nepoznat, sljedeća stanja provociraju njihov nastanak: Anemija, lokalna trauma sluznice usne šupljine, kao sto je gruba, čvrsta hrana, emocionalni stres, fizička iscrpljenost, hormonalni poremećaji, druge kronične bolesti koje slabe imunološku obranu organizma.
Kako spriječiti ponavljanje?
Osoba sa recidivirajući aftama treba uraditi detaljne pretrage krvi kako bi se provocirajući momenti po mogućnosti liječili i tako odstranili. Tako će se umanjiti mogućnost čestog pojavljivanja afti.
Koji lijekovi?
Afte se liječe sistemskom i lokalnom terapijom. U lokalnoj terapiji primjenjuju se otopine koje sadrže anestetike da bi se na taj način smanjila boinost, zatim kortikosteroidi koji smanjuju upalu, te lijekovi koji djeluju protiv bakterija i gljivica kojima se često naknadno inficira već oštećena sluznica usne šupljine.
Post je objavljen 05.05.2011. u 19:36 sati.