Acidophilus
Lactobacillus acidophilus - korisna BAKTERIJA koju možemo naći u živom jogurtu, ali i kao prehrambeni dodatak. Te bakterije pridonose zdravoj ravnoteži mikroorganizama u crijevima i suprotstavljaju se svakom bujanju Candide albicans, gljivice slične kvascu koja uzrokuje kandidijazu.
Adaptogen
Lijekovi, uglavnom biljnog podrijetla, koji sudjeluju u reguliranju sustava tijela i vraćaju zdravu ravnotežu. Primjerice, ginseng pomaže uravnoteženju izlučivanja HORMONA STRESA.
Adstringens
Tvar koja isušuje tkivo tijela, smanjuje svako izlučivanje, iscjedak ili krvarenje.
Acrobno
Doslovce »koje treba kisik«. Obično se odnosi na tjelovježbe od kojih dublje dišete i koje vam ubrzavaju bilo te tako povećavaju kapacitet vašeg srca i pluća.
Alergen
Inače bezopasna tvar koja izaziva alergijsku reakciju IMUNOLOŠKOG SUSTAVA podložne osobe. Većina alergena su bjelančevine, a medu najčešćim primjerima su pelud, izmet grinja iz prašine i životinjske prhuti.
Alergija
Stanje u kojem IMUNOLOŠKI SUSTAV obrambeno reagira na inače bezopasnu tvar te izaziva simptome kao što su osip, teškoće s disanjem, svrbež očiju i curenje iz nosa.
Aminokiseline
Sastavni dijelovi bjelančevina, koji su potrebni tijelu kako bi popravljalo stanice i upravljalo metabolizmom. Tijelo neke aminokiseline može proizvesti samo, ali druge se moraju unijeti hranom - primjerice mesom, ribom i mliječnim proizvodima.
Antioksidansi
Tvari koje pridonose popravljanju štete koju su tijelu nanijeli SLOBODNI RADIRALI pa time pružaju neku mjeru zaštite od infekcija i nekih vrsta raka. Vitamini A, C i E te minerali selen i cink su antioksidansi, kao i neke fitokemikalije koje nalazimo u bobičastom voću, zelenom čaju i drugoj biljnoj hrani.
Antiseptik
Tvar koja onemogućuje razmnožavanje ili uništava BAKTERIJE i druge mikroorganizme na koži ili na predmetima - primjerice, u kući-sprječavajući tako širenje infekcije.
Antitijela
Molekule bjelančevina koje kruže krvotokom, hvataju se za potencijalno štetne čestice (primjerice VIRUSE) i pomažu pri njihovu uništenju. Dio su IMUNOLOŠKOG SUSTAVA.
Atopija
Nasljedna sklonost alergijskom stanju kao što su astma, alergijski rinitis ili ekcem (dermatitis).
Bakterije
Mikroskopski organizmi. Neke vrste obično žive u tijelu i ne čine nikakvu opasnost, pa čak igraju i važnu ulogu u procesima kao što je probava, dok su druge kadre izazvati bolesti, od gastroenteritisa do ozbiljnijih stanja, npr.. meningitisa.
Bjelančevine
Skupina hranjivih tvari koja se sastoji od AMINOKISEIJNA koje su nužne za rast i održavanje tijela te za proizvodnju mnogih važnih dijelova tijela, npr.. opni, HORMONA, neurotransmitera, ENZIMA i krvnog pigmenta hemoglobina. Životinjske bjelančevine u prehrani potječu od mesa, peradi, mliječnih proizvoda, jaja i ribe. Biljni izvori uključuju žitarice, MAHUNARKE, jezgričasto voče i sjemenke.
Cjelovite žitarice
Nerafinirana zrna žita koja uključuju klicu ljusku i zadržavaju veći dio hranjive vrijed nosti žitarice kao i prirodno VLAKNO, koji se uglavnom gubi rafiniranjem. Cjelovite žitarice probavljaju se sporije nego rafinirane i stoga dulje oslobađaju ugljik-HIDRATE, što pomaže pri sprječavanju pretjerane promjene razine ŠEĆERA U KRVI. Izvori u prehrani uključuju smeđu rižu te integralni kruh i tjesteninu.
Distenzija
Oticanje ili napuhivanje, osobito trbuha. Može imati niz uzroka, uključujući upalu zadržavanje tekućine i pretjeranu proizvodnju vjetrova.
Diuretik
Tvar koja potiče veću proizvodnju mokraće.
Elektrolit
Element važan za normalno funkcioniranje stanica, kao što su natrij ili kalij. Količina st. može smanjiti kad se velik dio izgubi kroz znoj, mokraću ili stolicu.
Endorfini
Skupina neurotransmitera koji se izlučuju u mozgu i ublažuju reakciju tijela na bol. Endorfini stvaraju osjećaj dobrog stanja, a igraju ulogu iu drugim funkcijama, npr.. regulaciji tjelesne temperature.
Energija
U mnogim dodatnim terapijama, osobito onima koje su pod utjecajem azijskih terapija, to je «životna snaga» (ehi, qi ili prana), koja navodno lebdi oko tijela u mreži kanala koji se u kineskoj medicini zovu MERIDIJANI, au indijskoj nadiše. Terapije kao što su joga i akupresura nastoje liječiti ponovnim uspostavljanjem ravnoteže tog protoka energije.
Enzimi
Kemijske tvari kojih je zadatak da olakšavaju kemijske reakcije-primjerice, enzimi u probavnom sustavu koji razgrađuju hranu u jednostavnije oblike koje tijelo Iako može apsorbirati.
Esencijalne masne kiseline
Masne kiseline (vidi MASNOĆE) koje su potrebne za rast i druge procese, ali ih tijelo ne može proizvesti, pa zato moraju doći iz prehrane. Omega -6 masne kiseline, koje se dobivaju iz esencijalne masne kiseline linolenske kiseline (koju ćemo naći u jezgričasto voću, kukuruzu i sjemenkama i njihovim uljima, grahu i avokadu) presudne su za zdrav krvotok i kožu te druge funkcije tijela. Omega -3 masne kiseline, iz alfalinoleinske masne kiseline (ima je u grahu, orasima, lanenu i bučino sjemenje i njihovim uljima, repičino ulju, brokuli i cjelovitim žitaricama), a također iz plave ribe, jednako su važne.
Estrogeni
Spolni hormoni koje izlučuju jajnici, nadbubrežne žlijezde i masno tkivo; pokreću razvoj žena u pubertetu i potiču mjesečno građenje sluznice maternice. Količina estrogena može varirati tijekom menstruacijskog ciklusa i opasti nakon menopauze. I muškarci proizvode malu količinu estrogena.
Eterična ulja
Aromatska ulja koja se dobivaju iz biljaka i koriste u aromaterapiji na razne načine kako bi se liječilo, jačao IMUNOLOŠKI SUSTAV i uravnotežila ENERGIJA tijela.
Eustahijeva cijev
Tanke cijevi koje povezuju zrakom ispunjeno srednje uho s grlom, izjednačujući pritisak u uhu s onim u grlu.
Fitoestrogeni
Spojevi koji postoje u biljnim namirnicama koji mogu u blagom obliku oponašati djelovanje nekih HORMONA (npr. estrogena) u tijelu ili neutralizirati učinak prevelike količine nekih hormona u tijelu. Dobri su izvori fitoestrogena soja i druge vrste graha, sjemenke, rabarbara, komorač i celer.
Flavonoidi
Flavonoidi su pigmenti koji voću i povrću daju jarke boje. Poznati su i kao bioflavonoidi i djeluju kao važni ANTIOKDIDANSI. Vitamin C pridonosi njihovom djelovanju.
Fobija
Strah od stvari ili aktivnosti koji ne znače stvarnu opasnost. Fobija često može vrlo onesposobiti osobu koja pati od nje. Uzroci su skriveni u podsvijesti. Česti izazivači fobija jesu visina, zatvoreni prostori, javni govori, oluje, miševi, zmije i pauci. U liječenju je često uspješna terapija nadziranim izlaganjem u kombinaciji s kognitivnom terapijom.
Gluten
Bjelančevine prisutna u većini žitarica, osobito u pšenici, ječmu, raži i zobi, pa stoga iu mnogim namirnicama pripravljeni od njihova brašna - kruhu, kolačima i tjestenini. Ljudi koji ne podnose gluten ne mogu ga probaviti pa se moraju pridržavati dijete bez glutena kako bi spriječili oštećenje crijeva.Takva oštećenja mogu izazvati celijakiju, neplodnost, anemiju pa čak i rak.
Hipofiza
Smještena u mozgu iza nosne šupljine, hipofiza proizvodi važne HORMONE, npr.. hormon rasta, te regulira proizvodnju hormona u većini ostalih endokrinih žlijezda.
Hormoni
Tvari koje u krvotok izlučuju endokrine žlijezde kako bi potaknule stanice ili tkiva da obavljaju određene aktivnosti. Upravljaju mnogim tjelesnim procesima, od rasta do reprodukcije. Neprimjerena količina nekog hormona ili hormonalna neravnoteža mogu izazvati bolest.
Hormoni stresa
HORMONI adrenalin i kortizol, koje izlučuju nadbubrežne žlijezde kad mozak pošalje signal opasnosti zbog fizičkog ili psihičkog stresa. Zaustave manje važne tjelesne procese, npr.. probavu, a jačaju one koji su potrebni za »bijeg ili borbu«, kao što su disanje i bilo.
Hranjive tvari
Kemijski spojevi presudno važni za održavanje života koji se obično dobivaju iz prehrane. Uključuju bjelančevina, ugljikohidrate, MASNOĆE, VITAMINE i MINERALE.
Imunološki sustav
Složen sustav, koji uključuje razne vrste leukocita i ANTITIJELA, a svrha mu je opirati se infekcijama ili invazijama stranih čestica i boriti se protiv njih. U slučaju autoimunih bolesti, stanice vlastitog tijela doživljavaju se kao strane čestice. Neispravno funkcioniranje imunološkog sustava može izazvati niz poremećaja i simptoma.
Jednjak
Cijev koja vodi iz stražnjeg dijela grla u želudac. Vraćanje kiselog sadržaja želuca u jednjak može oštetiti njegovu sluznicu i izazvati upalu.
Karcinogen
Tvar koja može poticati razvoj raka. Poznati karcinogeni su, primjerice, ultraljubičaste zrake, azbest i kemikalije u dimu cigarete.
Kolagen
Bjelančevinu koja je važan sastavni dio vezivnog tkiva koje nalazimo u cijelom tijelu, primjerice u kostima, hrskavici, tetivama i koži. S godinama postaje manje otporan.
Krvožilni sustav
Sustav koji se sastoji od srca i žila (arterija, vena i kapilara) i opskrbljuje krvlju sve dijelove tijela.
Kvasac
Sastojak mnogih pekarskih proizvoda i alkoholnih pića, koji može izazvati mnoge simptome preosjetljivosti na hranu kod ljudi koji su joj podložni. Prehrana bogata kvascem može i otežati liječenje infekcije kandidom. Pivski kvasac koristan je izvor B vitamina te minerala kroma i selena.
Limfni sustav
Složen sustav jednosmjernih putova za drenažu limfnih žila i skupina stanica koje se zovu limfni čvorovi («žlijezde»), koje sadrže leukocite, uključujući one koji proizvode ANTITIJELA. Taj sustav odvodi tekućinu iz stanica, lovi strane čestice, mikroorganizme i stanice raka te nosi stanice koje se bore protiv infekcija tamo gdje su potrebne.
Mahunarke
Grašak, grah, leća i kikiriki sadrže složene UGLJIKOH1DRATE koje probavila sustav razgradi u glukozu. Također su izvor bjelančevina i FTTOESTKOGENA, a bogati su topljivim VLAKNIMA.
Mantra
Riječ ili kratka rečenica koja se tiho ponavlja tijekom meditacije da bi se lakše usredotočio um i potisnule misli i brige koje bi nam odvratile pozornost.
Masnoće
Najveći prehrambeni izvor energije. Neke masnoće (esencijalne masne kiseline) moramo dobiti iz prehrane. Druge kruže krvotokom ili su pohranjene u tijelu. Masnoće iz prehrane dijele se na dvije široke skupine: zasićene i nezasićene. Zasićene masnoće su obično krute na sobnoj temperaturi i uglavnom su životinjskog podrijetla. Ima ih mnogo u masnom mesu, maslacu i većini sireva. Pretjerano uzimanje tih masnoća može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, kao što su srčane bolesti, kap i gojaznost. Nezasićene kiseline se dijele na polinezasićene i mononezasićene. Obje su vrste obično na sobnoj temperaturi u tekućem stanju. Većina biljnih ulja, ulja iz sjemenki i jezgrićastog voća jesu nezasićena. Plava riba također sadrži nezasićene masnoće. Ako se uzimaju umjereno, nezasićene masnoće uglavnom čine manji rizik za zdravlje nego zasićene.
Melatonin
HORMON koji proizvodi epifiza u mozgu kao reakciju na mrak. Melatonin se stvara od neurotransmitera serotonina. Izaziva pospanost, a njegov protok može biti ometen noćnim radom ili letom preko nekoliko vremenskih zona.
Metabolizam
Proces kojim stanice našeg tijela pretvaraju hranu u energiju. Brzina kojom se to događa varira od čovjeka do čovjeka, ali se ubrzava redovitom tjelovježbom, a usporava uzimanjem vrlo malo kalorija. Neke bolesti, primjerice nedovoljno aktivna štitnjača, mogu usporiti metabolizam.
Mikronutrijenti
Tvari kao što su neki VITAMINI i MINERALI koje tijelo treba u vrlo malim količinama i koje većina ljudi dobiva raznolikom prehranom.
Minerali
Anorganske tvari koje su potrebne kao Hranjive tvari za dobro zdravlje. Nekih minerala, npr.. kalcija, ima mnogo u samom tijelu. Drugih - poput krom - ima samo u tragovima.
Mononatrijev glutamat
Dodatak za poboljšavanje okusa hrane koji se mnogo rabi u kineskoj kuhinji. Kod nekih ljudi može izazvati nadutost i glavobolje.
Neurotransmiteri
Kemijski glasnici što ih šalju živčane stanice koji omogućuju da električni signali preskoče razmak između pojedinih živčanih stanica.
Oparak
Biljni čaj koji se pripravlja namakanjem listova ili cvjetova biljke u kipućoj vodi.
Organsko
Svaka namirnica, biljna ili životinjska, koja je uzgojena u prirodnim uvjetima, bez uporabe pesticida, fungicida, HORMONA i kemijskih gnojiva.
Preosjetljivost na hranu
Reakcija koju izaziva uzimanje namirnice ili sastojka namirnice koji kod većine ljude ne izaziva tegobe. Reakcija se može javiti nekoliko sati ili dana poslije.
Progesteron
Spolni HORMON koji proizvode jajnici u drugoj polovici menstruacijskog ciklusa. Pridonosi gradnji i održavanju sluznice maternice nakon ovulacije. Proizvodnja prestane ako jajašce nije oplođeno, pa nastaje menstrualno krvarenje. Tijekom trudnoće posteljica proizvodi progesteron da bi se održala trudnoća. Proizvodnja pada nakon menopauze.
Sinusi
Zrakom ispunjeni prostori u kostima obraza i čela. Sluznice u njima može se upaliti / bog infekcije ili ALERGIJE / a otvori se mogu začepiti, što izaziva bol jer se unutra nakuplja tekućina.
Slobodni radikali
Nestabilne čestice koje nastaju tijekom oksidacijskih reakcija u tijelu, a poriče ih niz fizičkih stresova, uključujući prehranu siromašnu Antioksidansi, onečišćenja kao što je dim cigareta te pretjerana tjelovježba i pretjerano izlaganje suncu. Igraju ulogu u procesu starenja i izazivanjv nekih bolesti, npr.. bolesti krvožilnog sustava i raka.
Sluznica
Sloj stanica koje prekrivaju otvore tijela prema «van», npr.. u ustima, nosu, mokraćnoj cijevi i rodnici. Zaštitne izlučine tih stanica dio su vanjske zaštite tijela od infekcija.
Šećer u krvi
Šećer (glukoza) koji nastaje kad se probavljaju UGLJIKOHIDRATI i koji kruži u krvotoku kako bi ga tijelo moglo upotrijebiti kao gorivo. Njegovom apsorpcijom u stanice upravlja HORME> inzulin, koji se proizvodi u gušterači i izlučuje kad je razina šećera u krvi povišena. Uzimanje slatkih namirnica izaziva razmjerno brz porast razine šećera u krvi.
Trombociti
Sitne stanice koje proizvodi koštana srž, a prenose se krvotokom. Uloga im je zatvoriti ozljedu žile i omogućiti stvaranje ugruška kako bi se spriječio gubitak krvi.
Ugljikohidrat
Sastojak biljnih namirnica od kojeg se proizvodi energija, a sastoji se od šećera i škroba. Rafinirani ugljikohidrati (od žitarica s kojih su uklonjeni slabije probavljivi dijelovi, npr.. Vlakna) brzo se razgrađuju. Složeni ugljikohidrati - od mahunarki i nerafiniranih žitarica - dulje se probavljaju i sporije oslobađaju šećere koje sadrže.
Upala
Oteknuće, crvenilo, toplina i osjetljivost oko oštećenog ili bolesnog dijela tijela. Te promjene nastaju zbog reakcije IMUNOLOŠKOG SUSTAVA na ozljedu ili infekciju, dok pokušava zaštititi i popraviti oštećeno tkivo.
Uvarak
Biljni čaj pripravljen kuhanjem korijena ili tvrdih, drvenastih dijelova biljke u vodi.
Virus
Uzročnik koji izaziva infekcije i može ući žive stanice te iskoristiti njihovu strukturi za vlastito razmnožavanje, izazivajući takvu štetu i simptome bolesti. Primjeri virusnir bolesti jesu prehlada, gripa, vodene kozici i razne vrste herpesa.
Vitamini
Hranjive tvari koje tijelo treba u različitim količinama. Sve osim vitamina D (koji uglavnom proizvodi djelovanje sunca na kožu) i vitamina K (koji proizvoa crijevne bakterije) moramo dobiti prehranom. Vitamini se dijele u dvije skupine: vodotopljivi i one koji se tope u mastima. Vodotopljivi vitamini (B i C) se skladište u tijelu pa se redovito moraju uzimati u prehrani. Oni koji se tope u mastima (A, D, E i K) pohranjuju se u masnom tkivu. Manjak bilo kojeg vitamina može izazvati bolest; ali, i uzimanje prevelike količine vitamina, osobito onih koji se tope u masti, može biti štetno.
Vlakna
Zovemo ih i neškrobnim polisaharidima; to je neprobavljiva dio jestivih biljaka koji povećava obujam stolice. Vlakna pridonose dobrom funkcioniranju probavnog sustav i možda donekle štite od nekih bolesti crijeva, raka dojke i srčanih bolesti. Postoj dvije vrste: topljiva i Netopljiva vlakna. Topljiva, koje omekša voda, naći ćemo u mahunarkama, voću i povrću. Netopljiva su uglavnom u mekinjama žitarica, tj.. u integralnom kruhu, smeđoj riži i mekinjama. Ona prolaze kroz probavni sustav uglavnom nepromijenjena.
Post je objavljen 21.04.2011. u 17:28 sati.