Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/gumi0maci1

Marketing

you've never been so used as i'm using you. abusing you.

Danas smo svi jadni. Svi smo žrtve. Nitko od nas nije kriv za svoje postupke. Mi smo uvijek prevareni. Mi više nemamo snage trpjeti bol. Nama je učinjena šteta. Uvijek i stalno. Svi mi smo izigrani i nesretni. Umiremo jer nas netko svojim bezosjecajnim postupcima neprestano ubija. Oni su krivi.
Nemamo snage za život, a imamo snage pokusavat popunit prazninu u sebi tako sto odlazimo u barove, diskoteke, unistavat se alkoholom i drogom da bi drugi dan rekli da je dosta, da nas život udara tamo gdje najviše boli. Da, to možemo. To želimo. Nakon što smo se uništili, (s naglaskom na sami sebe), obraćamo se Njemu i optužujemo ga.
"Bože, zašto ja? Čime sam to zaslužio/la? Zašto si me poslao na Zemlju kad me uništavaš? Koja je moja uloga? Bože, neka prestane. Ne želim da mi se ovo više događa. Pomozi mi, promjenit ću se, obećajem."
I tu je naša tragična krivnja. On, kao On, tako dobar i milosrdan, svaki put nam iznova oprosti taj grijeh. Iznova smo sretni, iznova mu se obraćamo kako smo sretni, iznova mu zahvaljujemo, dok ne dođe onaj trenutak. Zaboravimo obećanje. Ponovno se opijemo, ponovno se kajemo, ponovno se molimo. Jednom kad se osvrnete na to, kao ja sada. Jednom kad shvatite koliko ste se igrali. Shvatite i koliko zaslužujete da vas život mazi. Koliko vam On oprašta. Za ništa. Zatim se pitate, čemu on služi? Postoji li? Zašto nam to radi? Onda mu govorimo da nas kazni zbog naših postupaka, onda to poričemo. Jer boli. Obećajete još jednu promjenu, a znate da obećanje kao i inače nećete održati. Čemu onda sve to?
Kad si sretan, On ti više ne treba.

Image and video hosting by TinyPic

Don't look so blue, you should have seen right through, I'm using you, my little decoy. I'd do it over again.

Post je objavljen 01.03.2011. u 11:26 sati.