Usporedba cijena te odnosa ponude i potražnje pokazuje da hrvatsko tržište nekretnina, s naglaskom na najveće i najdinamičnije zagrebačko, ima više sličnosti nego razlika s onim iz neposrednog nam susjedstva, iz zemalja s kojima smo do prije dva desetljeća živjeli unutar jedne granice. S iznimkom Slovenije, tako je bilo od samog početka kad je u Hrvatskoj, kao i u Srbiji, Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori, vladala pomama za nekretninama, prije svega stambenim kvadratima, praćena rastom cijena, da bi zadnjih godina ponuda obilato nadmašila potražnju, što se naravno odrazilo i na cijene nekretnina.
S padom neusporedivo manjim u odnosu na Beograd i Sarajevo, prema podacima CentarNekretnina, prosječna cijena kvadrata stana u Zagrebu je u kolovozu ove godine iznosila 1832 eura. Najjeftinije su Sesvete s 1325 eura, a najskuplji Gornji grad s 2572 eura po kvadratu. U Zagrebu se, međutim, u rubnim dijelovima može naći stan i po cijeni od 800 eura po metru četvornom. S prosječnom cijenom od 900 eura po kvadratu stanovi u Sarajevu prije četiri godine bili su uvjerljivo najjeftiniji, a Ljubljana s 2500 eura opet najskuplja po 4000 eura.
Prema informacijama CentarNekretnina, u Sarajevu je, također u kolovozu, prosječna cijena kvadrata stana iznosila 1900 eura, Činjenica je, međutim, da se cijene kreću od 700 do 2000 eura po kvadratu. U novogradnji, istina u Vogošći, stanovi se prodaju i po 750 eura, a najskuplja lokacija je Ferhadija (nekadašnja Ulica Vaše Miskina). U Ferhadiji je ne tako davno stan prodavan po 3000 eura za kvadrat, a danas je cijena pala na 2000 eura.
U Sarajevu je zabilježen pad cijena i do 30 posto, a poznavatelji lokalnih prilika drže da će se pad nastaviti, doduše ne u tako visokom postotku. Prosječne cijene nekretnina u Beogradu, prema podacima beogradskog portala imovina.net, kreću se od 500 eura po kvadratu u rubnim općinama do 2500 eura na Dedinju primjerice. Tomislav Sekulić, predsjednik Udruženja posrednika u prometu nepokretnosti UPPNKROV, rekao nam je da su u Beogradu, ovisno o lokaciji, cijene stanova u novogradnji pale u rasponu od 10 do 35 posto.
U Beogradu se dogodilo ono što se moglo i očekivati,ekonomska kriza utjecala je na pad prometa, a logična posljedica jest i pad cijena. Baš poput hrvatske, i vlada u Beogradu donijela je uredbu o subvencijama kako bi pomogla ne samo kupcima nego i građevinskom sektoru. U Podgorici je, prema službenim podacima, prosječna cijena stana u lipnju iznosila 1191 euro po kvadratu, dok podaci CentarNekretnina upućuju na raspon od 800 do 3000 eura. Ljubljana ima najveću prosječnu cijenu (2671 euro u srpnju ove godine), a raspon je od 700 do 4000 eura po kvadratu.
Izvor/autor: Slobodna Dalmacija/PressCut
Post je objavljen 24.09.2010. u 11:53 sati.