Babići su najčešće Hrvati, dobrim dijelom iz Senja. Prema nekim izvorima su iz Pridrage, Perušića (Lika), Krasna Senj), a rijetko su i Srbi (iz okolice Knina). Razmjerno najviše Babića u proteklih sto godina rođeno je u Voštanama kraj Sinja, Lazama kraj Nove Gradiške i Lukovu kraj Senja, mjestima u kojima se svaki treći stanovnik prezivao Babić. U Hrvatskoj danas živi oko trinaest tisuća Babića u oko pet tisuća domaćinstava (3. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno devet tisuća, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.
Etimologija
Prezime izvedeno iz riječi bab(a) (baka; starica) + -ić, nadimak. Možda i od turske riječi bábo - otac od perz. baba. Spominju se još 1638.
Migracije
Glavni migracijski pravci Babića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Senja u Rijeku, iz Prozora (BiH) u Zagreb te iz Trilja u Split.
Raspostranjenost
Babići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 402 općine i 1007 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (2200), Rijeci (800), Splitu (650), Osijeku (300) i u Sesvetama kraj Zagreba (200). Nažalost, nema podataka o Babićima iz Potravlja, a kao što znamo još su tamo i oduvik su bili.
imehrvatsko.net
Post je objavljen 23.07.2010. u 19:10 sati.