Pregled posta

Konačno u Rijeci

Marijan se udobno smjestio sastavivši ona dva sjedala uz prozor samo je
stavil novčanik u gaće ako bi ga san prevario da ga tako zaštiti od mogućih
džeparoša. Vlak je kloparao naprijed osjetio se svaki sastav šina u tihoj noći
razmišljao je o Katarinni naravno slike prijašnjih dana su mu se redale pred
očima. Ona u kućnoj haljini koja se pri svakom njenom koraku baš izazovno
otvarala pokazujući njene prekrasne noge , uzbudio se prisjećajući se tih svih
zajedno provedenih trenutaka. Kao da je osjećao njene usne na svojima, oči
su mu bile zatvorene a slike su se mijenjale baš kao pred kinoprojektorem.
Putuješ i ti sada da li sam ti u mislima pitao se dok je vlak jurio u noćnoj tišini
kad ćemo ponovno da se sretnemo pitao se ljubeći je u mislima . Osjećao je
njen miris u nosnicama baš kao da je bila pored njega, kao da ga je njena
ruka milovala , utonuo je u san sa osmjehom na licu. Sanjao ju je kako jaše
na crnom konju ali ne jaše prema njemu no udaljava se , trčao je za njom
dozivao ju je u snu. Iz sna su ga trgli glasovi , protrljao je oči i primijetio da nije
više sam u kupeu noćnog vlaka. Sanjali ste nešto progovorio je stariji gospodin
koji je sjedio do njega, Marijan je sjeo popravljajući sjedišta a dvije gospođe
koje su sjedile nasuprot su se smješkale. Bilo mu je neugodno jer je znao da
su se smješkale njegovom snu, Zvali ste neku Katarinu nastavio je gospodin.
Snovi su dio naših želja uz osnjeh je dodala gospođa, vjerovatno ste u pravu
uzvratio joj je Marijan sad već priseban i probuđen . Izvinite idem do toaleta
progovorio je krećući ka vratima, nije valjda dotle došlo nisu valjda tako vreli
bili ti vaši snovi dodala je druga gospođa. Samo se nasmiješio i izašao na
vrata kupea , u toaletu se umio jer poslije spavanja još nije bio posve svoj te
se osvježen vratio. Na brzaka ste to obavili mladiću progovorila je gospođa
smijući se na glas, ja sam mislio gospođo da ćete doć da mi pomognete ali
niste se baš potrudili uzvratio joj je on iako nije znao tko joj je taj gospodin koji
je sjedio prekoputa nje. Malo se uozbiljila na tu njegovu izjavu a on se nasmijao
govoreći, draga gospođo kad se probudim prvo i obavezno mi je da se umijem
jer sam bez toga kao slijepa koka i išao sam da se umijem a ne iz razloga na koji
ste vi mislili . Tako glasno ste pozivali tu Katarinu ja sam mislila da ste pošli da je
tražite , a ja sam mislila da doziva tebe jer je dozivao tvoje ime dodala joj je druga
gospođa smijući se grleno. Vjerovatno je mladi gospodin dozivao svoju Katarinu
govorio je gospodin vadeći iz torbe flašu rakije i nudeći je gospođama da ju kušaju
hvaleći se da je to njegova rakija i da peče najbolju rakiju daleko unaokolo. Znači da
se nepoznaju zaključio je Marijan čim im se obraća na takav način, gospođe su od
njega primile flašu popile hvaleći te ju pružile Marijanu. Marijan je prihvatio flašu i bez
brisanja popio gutljaj rakije prijala mu je, niste obrisali flašu mladi gospodine prozborila
je gospođa. Nisam jer je pila gospođa Katarina kako je vi nazivate a mislim ako bih
obrisao flašu obrisao bih i trag njenih usana dodao je kroz smijeh Marijan. Opa mladi
gospodin bi jednu Katarinu zamijenio sa drugom uzviknula je gospođa do Katarine.
Eh gospođo nijedna žena ne može da zamijeni jedna drugu, samo se čarape mogu
mijenjati sa desne na lijevu nogu ili obrnuto a žene ni u kom slučaju. Kako to mislite
upitala je Katarina, pa jednostavno čarape ne mogu da misle i stoje onako kako ih vi
navučete a kod žena je to drugačije one imaju dušu i razmišljaju i nijedna drugoj ne
mogu da budu tako podobne da bi jedna drugu mijenjala, svaka ima svoj značaj što
kod čarapa nije isto. Sve je to isto i kod žena i kod čarapa dodao je gospodin i jedne
i druge su za navlačenje. Oči su mu pokazivale da je već tankao dovoljnu količinu
alkohola, a njih dvije su ga pogledale poprijeko nakon te njegove izjave o sličnosti
žena i čarapa. Eh gospodine ne bih se ja složio sa vama po tom pitanju jer čarapa
može da ugrije samo noge a samo pomisao na ženu grije cijelo tijelo uzvratio mu je
Marijan. Popio je ponovo iz flaše nudeći je drugima ali ni gospođe niti Marijan nisu više
željeli piti samo su se zahvalili, dobro gospođe shvatam ne piju ali vi mladiću nije mi
jasno zašto ne želite ovako dobru rakiju, doista je dobra samo ne odgovara mi rakija
volim popit čašicu no ne uvijek. putovanje je uz razgovor prošlo brzo već su se spuštali
u Rijeku a kad je vlak konačno stao na Riječki kolodvor izašli su pozdravljajući se.
Marijan je krenuo prema kafiću želio je prvo da popije kavicu pa će odmah da pođe
u Treći Maj da upita da li primaju radnike. Pio je kavicu a u mislima mu je Bila Katarina.

Prorok .



Post je objavljen 19.02.2010. u 00:00 sati.