U duhu izmjena zakona koje su prilično aktualne u našem društvu u posljednje vrijeme i Ministarstvo znanosti i tehnologije pokrenulo je izradu prednacrta novoga Zakona o visokim učilištima i znanosti. Dana 28. listopada 2000. u Masarykovoj 28, u dvorani Školske knjige, pokrenuta je još jedna javna rasprava o visokim učilištima i znanosti. Raspravu su predvodili ministar znanosti i tehnologije prof. Kraljević, njegov zamjenik dr. Polšek, koji je ujedno na čelu tima zaduženog za prednacrt Zakona o visokim učilištima, predstavnik Nezavisnog sindikata znanosti gospodin Vidić te prof. Flego i akademik Šlaus, koji su se prihvatili izrade Zakona o znanosti. Prednacrt Zakona o visokim učilištima javnost je imala prilike vidjeti na Internetu te usput iznijeti svoju kritiku ili prijedloge.
Organizatori su najveći dio vremena govorili o deregulaciji sustava visoke naobrazbe u RH, što uključuje povlačenje države iz visokog učilišta. Deregulacija omogućuje vrlo liberalno osnivanje visokih učilišta i slobodno udruživanje i razdruživanje ustanova unutar sveučilišta i veleučilišta. Sudionici su upozorili na ovako odveć liberalno stajalište o visokim učilištima, a zabrinutost je dolazila iz primjera ostalih zemalja u tranziciji, gdje je pretjeran liberalizam u sferi osnivanja visokoškolskih ustanova urodio velikim problemima, koji su išli najviše na štetu studenata. Nadalje se govorilo o toliko spominjanoj autonomiji sveučilišta, a od politike se tražilo da se ne miješa u rješavanje toga problema. Prof. Flego istaknuo je važnost integracije znanosti s europskim tokovima i pojasnio kako i u tom pogledu stojimo veoma loše. Akademik Šlaus pokušao je ocrtati ciljeve hrvatske znanosti u desetogodišnjem razdoblju, gdje je vidi uz bok znanstvenim dostignućima Belgije, Finske i Irske, koje su šezdesetih godina bile daleko iza nas. Hrvatska će morati ubuduće izdvajati više od 0,5 posto bruto nacionalnog proizvoda za znanost ako želi osjetiti napredak, koji je u uskoj vezi s gospodarstvom. Prosječno studiranje traje šest do sedam godina, a cilj je novoga Zakona to vrijeme skratiti. Poboljšanje efikasnosti i kvalitete nastave, ali i znanstvenoga rada, novi Zakon omogućio bi pomoću tržišnog mehanizma — odnosno uz pomoć plaćanja školarine. Taj sporni prijedlog uzbudio je mnoge okupljene, ali i otvorio niz novih problema.
Na kraju je ministar Kraljević, uz sve ostale, bio vrlo zadovoljan diskusijom i najavio nove javne rasprave koje bi trebale potrajati do sredine studenoga.
Autor: Krešimir Narančić
Izvor: Vijenac
Post je objavljen 15.12.2009. u 01:56 sati.