Doručak a bio je gladan, tako je prijao čaj
puter i marmelad, naravno da nije odvajao
pogleda od Leile, gutao ju je očima.
Jeo je polako žvačući dugo kao da jede
staru govedinu, nije mu se nigdje žurilo
svi su završili doručak samo su on i Leila
sjedili za stolovima, vizitaaaaaa , taj glas
ih je trgao pa su pohitali u svoje sobe.
Liječnica je bila veoma zadovoljna kad
je pogledala ranu, tako sasvim u redu
napreduje a vidim da si i dobre volje
hrabri konjaniče, govorila je uz smiješak.
Bio je veseo da rana zarasta i da će moći
uskoro da vidi svoje, poželio ih je veoma
ali sa druge strane neće moći vidit Leilu
da bar tetke nisu takve kakve su mogao
bi nekad da dođe kod njih, ali znao je da
bi tetke ponovo počele sa svojom torturom.
Ležao je u sobi razmišljajući i gledajući
u vrata kao da očekuje Leilu da se pojavi.
Uzeo je knjigu i pokušavao da čita ali
nije išlo, misli su mu lutale , nije se sjetio da
Leilu upita za groblje, a tako bi želio da
posjeti majčin grob na kojem nije još nikad bio.
Ostavio je knjigu ogrnuo plašt i pošao vani
sjeo je na klupu a sunce ga je prijatno grijalo
jel ima mjesta i za mene , kao kroz san je
čuo poznati mili glas, otvorio je oči a Leila
je stajala kraj njega, kao vila sa raspuštenom
crnom kosom i slatkim osmjehom na licu.
Sjela je kraj njega a on zaboravio o čemu je
mislio samo trenutak prije njenog dolaska.
primili su se za ruke i samo gledali, kao da
žele da jedno drugo ispijaju svojim pogledom.
Kako se budemo sretali kad odemo iz bolnice
jedva je prošaptalaLeila?
Neznam mnogo sam o tome razmišljao, mislio
sam o tome, na žalost jedina nada je propala
moje tetke, znaš šta misle o tome.
No imam ja još jednu tetku tu u Sarajevu ona
je drugačija od one dvije, nadam se da će nam
pomoći u tome samo neznam gdje stanuje ali
pronaći ću već adresu od nje.
Sad mi nešto reci, da li ti znaš gdje je groblje
na Koševu, želio bih da potražim mamin grob .
Da znam gdje je ali ne možemo tamo ovako
u bolesničkoj odori, jer nije baš tu blizu.
Rado ću ti pomoći da pronađeš mamin grob
ali groblje je veliko, teško će ga bit pronaći
ako neznaš mjesto gdje je mama pokopana .
Ne neznam ali moram pronaći grob da bar
zapalim svijeću na maminom grobu i dam cvijeće
to mi je jedna od najvećih želja i moram je ostvariti.
Halooo pogledaj koliko je sati, mi smo zaboravili
na vrijeme, zakasnit ćemo na ručak, progovorila
je i dok je ustajala dodirnula mu je obraz usnama
onako kratko ali slatko .
Prorok .
Post je objavljen 12.11.2009. u 00:00 sati.