Pregled posta

Adresa bloga: http://blog.dnevnik.hr/geomir

Marketing

T`GA ZA JUG

OD JADRANA PA DO VARDARA (I dio)




Idemo, s pjesmom!

Krenusmo oko 7,00. Dugopolje, A1.
A onda Zagreb, Beograd, Niš, Skopje i dolazak na cilj.
Uz prisilna zaustavljanja za plaćanje cestarine, drumarine i patarine,
nekoliko ulijevanja goriva, te dvije granične rampe
i uz par dobrovoljnih zaustavljanja, oko 21,00
KAVADARCI nas pozdravljaju.



Nisam išao putovima revolucije, niti sam tugovao za Jugom,/dugo u/, kao što sam čuo konstataciju mladaca kad su u Keruma kupovali vino, a među bocama vidjeli i ovu.



To je samo naslov domoljubne nostalgične pjesme
Konstantina Miladinov iz Struge koju je napisao u Moskvi



U centru vinorodne tikveške regije ugnijezdio se gradić Kavadarci.
Prikazani četverokut 12 za 10 kilometara.



Krajem 60-tih obuzdali smo /Konstruktor – Split/ obližnju Crnu reku
premjestivši u njeno korito cca tri miliona kubičnih metara materijala
otkinutih od susjednog brda, dakle sagradivši branu



u čijem podnožju je zgrada u kojoj voda vrti generatore struje.



Brana je stvorila jezero dužine cca 20 km.
Preko krune brane pristup je obalama jezera



koje je neposredno iza brane na zgodan način razvedeno.



Uz njegove obale sada niču vikendice
i stvara se rekreaciono – turističko područje.
Nezgodno je da ponekad, u slučaju suše, voda ispred kuće
može „pobjeći“ par desetaka metara niže.
Poplava je isključena, jer bi tada i brana bila uništena („oprana“).
Zato jezero ima preljev, kao i svaka kada u našim kupatilima.



Voda iz jezera osim što stvara struju, natapa i vinograde,
a tko voli, nisu zanemarivi ni somovi i šarani iz njega.






A plivati i skakati se može i u olimpijskom bazenu u centru Kavadara



ili par kilometara dalje u fency bazenu.



Nažalost, i ovdje je prije 30 godina otvoren „Obrovac“
pod imenom „FeNi“.
Rudnik i topionica željeza i nikla. Kad je to proradilo konstatirano je
da materijal u nalazištu ima nedovoljan postotak ciljnih ruda.



Sve je privatizirano, ala željezara Split.
Sreća je što vlasnici održavaju proizvodnju
dovozeći rudu preko Soluna iz Indonezije, Turske itd.,
pa hiljade ljudi imaju kakvu takvu egzistenciju.
Dok nikel dobro stoji na svjetskom tržištu!



Nesreća je naravno što je to prljava tehnologija usred vinograda
koja stvara rak rane stvarajući brda otpada,
a da ne spominjemo zagađenje atmosfere.



Kavadarci je gradić, kao i posvuda u Makedoniji,
u kojem se isprepliće sadašnjost i prošlost.
Kako u prometu,



tako i u arhitekturi.



Poljoprivreda je osnovna djelatnost, pa su banci pazara puni



Ima se što birati, a sve je, za naše prilike, jeftino.



Od crvenih ćuški (paprika),



sočnih pomidora,



do dinja, parče 50 denara ( 60 denara = 1 euro).



Na ulici je popularan "đevrek" /krušni kolutić sa susamom/
koji se sam nudi na ulici



Uzmeš i ostaviš 10 denara, a gazda će poslije doći



Ili je gazda tu u hladovini i čeka kupca.



Popularna je i leblebija (prženi slanutak)



A alvu da ne spominjem. Ne kaže se i kod nas zaludu,
iako mnogi i ne znaju što je to niti su ikada probali,
da nešto ide kao alva!



Ulice su pune drvoreda, koji osim hladovine i proizvodnje kisika
služe kao oglasne table za osmrtnice i objavu četriesdnevnog pomena.



Kroz grad curi "rijeka" Luda Mara i ove godine
uređuje se stotinjak metara njenog toka u središtu mjesta.



Veći dio ostaje do daljnjega, onako kako ga je bog dao.



Na glavnom trgu u centru grada veliko stablo
daje hladovinu domorodcima, koji sjede u krug
i obrađuju aktuelna politička pitanja i ostale lokalne probleme.



Iako je još uvijek da ti mozak prokuha,
pametno je već sada nabaviti drva i pozvati pokretnu pilanu.







Naravno, loza i vino je osnovna djelatnost,
pa se tako svake godine proslavlja berba grožđa,
u Makedoniji poznato kao TIKVEŠKI GROZDOBER.



Tu neizostavno navraćaju najviši političari.



U kanevalskoj povorci na čelu stupaju mažoretkinje



Tapan i zurle zaudaraju u taktu sedum osminki.



I oni imaju zvončare – ovčare s Vitač planine



Njega i njegovo magare nitko i ne gleda,



a i kako bi, kada iza njega nastupaju mlade ubave kavadarke.



I naravno, opet uz sedam osminski ritam,



duboko u noć, pod vedrim nebom,



a i uz pratnju "normalne" muzike,



narodi privučeni mirisima skare (roštilja) i vina



trebaju izabrati najbolje; cijena nije u pitanju! :-))





(Iduća postaja Skopje)



Post je objavljen 05.09.2009. u 19:32 sati.