Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/protivnasilja

Marketing

Nezaposlenost i obitelj

Nezaposlenost i obitelj

Nezaposlenost odraslih članova utječe ne samo na nezaposlene, odrasle članove obitelji, već i na sve one koji ovise o tim članovima. Često, u namjerama da zaštite djecu od „problema odraslih", roditelji ne razgovaraju s djecom kada se nađu u nevoljama nezaposlenosti. Zasigurno je da su i djeca zainteresirana što se događa s njihovom obitelji. Djeca poznaju svoje roditelje, a osobito poglede pune zabrinutosti. Od velike koristi u nošenju s obiteljskim krizama imaju i otvoreni i iskreni razgovori članova obitelji pa tako i razgovori roditelja i djeteta. Naravno, razgovor treba prilagoditi dobi djeteta. Tajenje/skrivanje/laganje predstavlja prepreku razvoju povjerenja. Odnos koji ne sadrži povjerenje može dovesti do toga da dijete neće prepoznati roditelja kao osobu kojoj se može obratiti za pomoć kada je u nevolji.

Posljedice nezaposlenosti

Za uspostavu vlastitog identiteta odrasle osobe osobitu ulogu imaju dva područja djelatnosti i odnosa: obitelj i rad.

Nezaposlenost ima utjecaj na samog pojedinca koji je nezaposlen. Predstavlja izvor frustracija, nezadovoljstva, a preduga izloženost nezaposlenosti može imati za posljedice i različite psihosomatske tegobe.

Osjećaji bespomoćnosti, nekorisnosti, nezadovoljstva te dugotrajna izloženost nezaposlenosti može doprinijeti razvoju depresivnosti. Nezaposlenost može imati i za posljedicu alkoholizam odraslih članova obitelji u prilikama kada se kao "izlaz" iz neželjene situacije vidi u pijenju alkoholnih pića.

Kada govorimo o nezaposlenosti u obitelji, mislimo na odrasle članove koji skrbe za ovisne članove (djecu i/ili vlastite roditelje u starosti, nemoćne osobe). Kada je „hranitelj" onemogućen izvršavati svoju funkciju u obitelji, nezaposlenost utječe kako na obitelj kao cjelinu tako i na svakog člana pojedinačno.

Nezaposlenost utječe na dinamiku odnosa unutar obitelji, ali i na odnose obitelji prema van (obitelj ne može participirati u javnom životu kao prije, smanjena je potrošnja i sl.).

U slučaju nezaposlenosti često se pribjegava skrivenoj zaposlenosti (rad na „crno") koja privremeno može biti korisna u zadovoljenju materijalnih potreba, ali dugoročno izaziva različite nepovoljnosti i nesigurnosti (ne osigurava mirovinu u starosti, ne postoji osiguranje zaštite na radu i sl.).


Što prilikom nezaposlenosti?

Zaposlenost predstavlja sudjelovanje na tržištu i osigurava zadovoljavanje osnovnih potreba i to kako za vlastite potrebe tako i za potrebe ovisnih članova obitelji.

Upravo radi takve uloge zaposlenost, tijekom nezaposlenosti osiguravaju se različiti oblici materijalne pomoći kao što su naknada za nezaposlenost, jednokratne novčane pomoći, stalna pomoć, pomoć za podmirenje troškova stanovanja i sl..

Naravno ovdje treba razlikovati dobrovoljnu nezaposlenost (dakle kada osoba sama odabire da ne želi raditi), od nedobrovoljne nezaposlenosti (kada osoba ne svojom voljom ostaje bez posla i/ili ne može uopće pronaći posao i nalazi se na listi nezaposlenosti zavoda za zapošljavanje kao osoba koja aktivno taži zaposlenje).

Tijekom nezaposlenosti, osoba prijavom na zavod za zapošljavanje, ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje i pristup zdravstvenoj zaštiti.

Iako, se na ovaj način nastoji zaštititi podmirenje osnovnih potreba, nezaposlenost utječe na pad životnog standarda kako pojedinca tako i obitelji.

Svaka obitelj ima vlastite resurse za nošenje s vanjskim stresovima i za prevladavanje kriznih situacija.

Program poticanja zapošljavanja

Od 1. ožujka 2002. godine na snazi je Program poticanja zapošljavanja (NN 21/02) koji sadrži različite programe poticanja zapošljavanja:

1. S faksa na posao

Ciljevi:
• zaposliti mlade do 27. godine starosti s visokim obrazovanjem koji su završili studij unutar prosječnog roka studiranja.
• skratiti vrijeme studiranja
• poticati povratak na mjesto prebivališta
• destimulirati odlazak u inozemstvo
Program se provodi na način sufinanciranja zapošljavanja:
• u državnoj upravi i javnim poduzećima
• na razvojno-istraživačkim projektima
• na područjima posebne državne skrbi
• na deficitarnim zanimanjima
• kreditiranjem samozapošljavanja.

2. Iz učionice u radionicu

Program sufinanciranja zapošljavanja osoba KV i VKV zanimanja bez radnog iskustva u obrtništvu.

Cilj:
• stjecanje radnog iskustva za polaganje majstorskog ispita

3. Učenjem do posla za sve

Program sufinanciranja zapošljavanja osoba bez radnog iskustva do 30. godine života.

Program sadrži sljedeće obrazovne aktivnosti:
• uvođenje u posao
• stručno osposobljavanje
• prekvalifikacija
• dokvalifikacija
• stručno usavršavanje

4. Iskustvom do profita


Program sufinanciranja zapošljavanja ženskih osoba iznad 45. godine života i zapošljavanje muških osoba iznad 50. godine života, a koji su evidentirani na zavodu za zapošljavanje duže od 6 mjeseci.

5. Šansa i za nas


Pogram sufinanciranja zapošljavanja osoba s invaliditetom kod osoba kod kojih je invaliditet utvrđen prije 15. godine starosti i osoba sa stečenim invaliditetom.

6. Posao za branitelje

Program kojim se sufinancira zapošljavanje osoba hrvatskih branitelja, nezaposlene djece i supružnika poginulih i nestalih hrvatskih branitelja bez obzira na dob i radni staž.


Sljedeći grafikoni prikazuju nezaposlenost na području Virovitičko-podravske županije te odnos nezaposlenih muškaraca i žena na području županije i u Hrvatskoj:


Grafikon 1

Grafikon 2

Grafikon 3


Izvor podataka:

Statističke informacije 2009. Državnog zavoda za statistiku i Županija u brojkama 2008. godine Ureda državne uprave u Virovitičko-podravske županije.


Prilikom izrade članka korišteni su sljedeći materijali:

- knjiga Psihologija braka i obitelji Mira Čudina Obradović i Josip Obradović
- časopisi: Revija za socijalnu politiku i Ljetopis socijalnog rada
- predavanja.s kolegija Socijalna politika Hrvatske (Gojko Bežovan, prof. dr. sc) Studijskog
centra socijalnog rada, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu


Preuzeto od obiteljskog centra Virovitica


Pitanja i komentare vezano uz temu članka ostavite ovdje ili direktno šaljite na: socradnik@obiteljskicentar.hr






Post je objavljen 06.07.2009. u 23:02 sati.