Piše Žorž Crmarić
Od ulaska u Bijelu kuću, predsjednik Obama je u niz navrata ukazao na nužni zaokret u tridesetogodišnjim napetim odnosima Washingtona i Teherana. Izrazima dobre volje oglasio se i nekidan u Kairu, govoreći o uspostavljanju novih, drugačijih odnosa s islamskim svijetom. Američki je predsjednik već sljedećeg dana u Buchenwaldu najoštrije osudio one koji niječu holokaust, poput iranskog predsjednika Ahmadinejada.
Barak Obama je bez postavljanja preduvjeta pružio ruku suradnje i dijaloga Islamskoj Republici Iran. Za samo pet dana, sedamdeset-milijunskom Iranu se pruža prilika da izborom novog predsjednika unese promjene u svoj odnos sa svijetom, pa i Sjedinjenim Državama.
Ukoliko nijedan od trojica protukandidata Mahmouda Ahmadinejada ne uspije kapitalizirati na vrlo lošoj ekonomskoj situaciji u Iranu i sve dubljoj izolaciji zemlje, onda će to značiti da, ne samo jedina teokratska vlast na svijetu, nego ni većina njenih sljedbenika, ne žele odustati od umišljanja da imaju misiju predvođenja svih muslimana svijeta u borbi protiv onih s drugačijim svjetonazorom.
Najozbiljniji protukandidat sadašnjem iranskom predsjedniku je arhitekt, slikar i predsjednik Iranske akademije umjetnosti Mir Hossein Mousavi. Zadnjih dvadeset godina nije bio politički eksponiran, ali ga se svijet sjeća kao predsjednika iranske vlade od 1981. do 1989. - u vrijeme ajatole Khomeinija i krvavog iransko-iračkog rata. Tada je u pravilu bio opisivan kao tehnokrat koji uspijeva u teškim vremenima osigurati funkcioniranje ekonomije, umjereni političar bez dara za ideološke rasprave…
Danas, Mir Hossein Mousavi sebe predstavlja kao reformatora i obećava mijenjanje ekstremističkog imidža Irana u svijetu. Ovaj povratnik u političku arenu obećava više političkih sloboda – uključujući osobne slobode i privatne televizijske postaje.
Ishod iranskih izbora u petak nesumnjivo će utjecati i na tok i tempo normalizacije odnosa Teherana sa svijetom, uključujući i sa Sjedinjenim Državama.
Post je objavljen 07.06.2009. u 20:02 sati.