Ronjenje je kod nas danas postao jedan od najpopularnijih sportova na moru. Godišnje se u hrvatskoj proda više od 40000 ronilačkih iskaznica što i ne znači da na Jadranu i roni toliko ronioca. Pretpostavlja se da je taj broj puno veći. Atraktivne lokacije na Jadranu uvelike privlače i veliki broj stranih ronioca što uvelike povećava naš turizam.Naše more je puno starih antičkih brodova , koralja i ostalog životinjskog i biljnog svijeta. Na sjevernom Jadranu najveća je posjećenost zbog plićeg mora i bujnije vegetacije ,a pogotovo uz istarsku obalu gdje ronioci mogu vidjeti nekolko starih olupina brodova. U sjevernom Jadranu more je nešto mutnije tako da je slabija vidljivost. Srednji i južni jadran poznati su po većim dubinama , bistrijem moru, strmim liticama koje se spuštaju u dubinu. Tu su najljepše lokacije na Kornatima, Visu ,Hvaru itd.
Kod S.C.U.B.A.ronjenja podrazumjevamo ronjenje sa vlastitim spremnikom komprimiranog zraka i pripadajućom obaveznom opremom (boca sa ventilskom grupom i regulatorom, kompenzator plovnosti,maska,peraje,olovo i mokro ili suho odijelo. Takođe je dobro imati ronilački kompjuter sa dubinomjerom i računalom dekompresije.Dekompresija se još može izračunati putem dekompresijskih tablica. Zbog svoje karakteristike scuba ronjenje omogućava duži boravak ispod površine što stvara dodatne opasnosti. Kod ronjenja autonomnim aparatom postoje pravila kojih se trebate obavezno pridržavati prije svakog urona. Ronjenje treba biti plansko sa izračunatim svim vremenima od uranjanja,zadržavanja na određenoj željenoj dubini i izrona popraćenog dekompresijom. Ukoliko se ne pridržavamo pravila dekompresije može doći do ozbiljnih problema i dekompresijske bolesti.Na većim dubinama uz duže vrijeme zadržavanja u tijelu se otopi mnogo dušika koji se naglo oslobodi ako prebrzo izranjamo. Na dubinama manjim od 12 metara nema potrebe raditi dekompresiju ali se treba pridržavati ronjenja po krivulji sigurnosti , odnosno izranjati brzinom od maksimalno 12 metara u minuti.
Ronjenje na dah ili apnea je ronilačka disciplina kojom se ljudi bave od davnina. Ispočetka smatrani prirodnim fenomenima, tek su u nekoliko posljednjih desetljeća počela ozbiljna znanstvena istraživanja koja objašnjavaju sposobnosti ljudi da se pod vodom zadrže po nekoliko minuta i zaranjaju na dubine i do 200 metara. Jedni od najstarijih podataka o ronjenju na dah datiraju iz 3. stoljeća prije Krista u Japanu gdje se po prvi put spominju "ame", muškarci i žene ronioci, sakupljači prirodnih bogatstava pod morem. Tradicija se održala do današnjih dana no samo u žena, sakupljačica kamenica, rakova i algi. Jedna od poznatijih anegdota iz prošlog stoljeća spominje Grka imena Gheorgios Haggi Statti. 1913. godine brod talijanske mornarice ostao je bez sidra. Haggi Statti ponudio se da će sidro pronaći i izroniti. Više puta je uz pomoć utega zaronio na dubinu preko 70 metara dok nije zavezao konop za sidro. Brodski liječnik bio je zaprepašten njegovim sposobnostima. Moderno doba ronjenja na dah započinju Enzo Maiorca i Jacques Mayol, opovrgavajući teoriju tadašnje medicine o dubinskim granicama za ljude. Od tog vremena medicina je znatno napredovala u objašnjavanju fizioloških fenomena koji su značajni za ronjenje na dah. 2. studenog 1992. osnovana je A.I.D.A (fr. Association Internationale pour le Développement de l'Apnée), međunarodna organizacija za razvoj apnee. Glavne aktivnosti su obrazovanje ronilaca na dah, organiziranje natjecanja i verificiranje rekorda u ronjenju na dah. Danas je A.I.D.A. krovna organizacija većine ronilaca na dah, sa svojim podružnicama diljem svijeta među kojima je i A.I.D.A. Hrvatska. Na ovom mjestu pokušali smo sakupiti informacije koje će Vas uvesti u čarobni svijet morskog plavetnila. Fiziologija i medicina sadrže tekstove A.I.D.A. instuktora ronjenja na dah, kao i iskusnih ronilaca na dah. Obavezno štivo za bilo koju ozbiljniju aktivnost pod vodom u apnei. Treninzi ronjenja na dah počinju na kopnu, pa iskoristite mogućnost i saznajte više od iskusnih ronilaca i natjecatelja. Tekstovi o opremi, pomoći će Vam pri njenom odabiru za što ugodniji i sigurniji boravak u moru. Natjecanja u ronjenju na dah postaju sve popularnija posljednjih nekoliko godina. Odlična atmosfera uz velik broj izvrsnih ronilaca na jednom mjestu.
Jadransko more od davnina predstavlja najbliži morski put iz središnjeg Mediterana i sjedišta velikih antičkih civilizacija prema sjevernim krajevima i središnjem europskom kopnu. Kao važan pravac kretanja, na svojim obalama sadrži neizbrisive tragove svih razdoblja razvoja svjetske i europske civilizacije, na kopnu i pod svojom modrom površinom. Astronauti su uočili da svjetska mora imaju svoju boju zaista onakvu kako im to i ime navodi: Crveno more je zaista crveno, Crno more crne boje, dok je Jadransko more - istinski modro more. Njegova ljepota ne može se procjenjivati i uspoređivati s ostalim europskim obalama, uglavnom zbog toga što su mediteranske obale regionalno promatrano slične formacije: strme i nepristupačne grčke obale s brojnim otocima i grebenima, ravne duge pješčane plaže Italije, nerazvedene afričke obale bez zaljeva i otočkih arhipelaga, dok Jadran sadrži sve navedeno u svojim mikrolokacijama. Stoga se hrvatska obala Jadrana smatra jedinstvenim primjerom objedinjenosti bogatstva Mediterana, ne samo po svojoj povijesti, već i po prirodnoj ljepoti.
Opći podaci i karakteristike Jadransko more (eng. Adriatic Sea; it. Mar Adriatico, Adria) sastavni je dio Mediterana, specifičan po tome što zadire duboko u Europsko kopno između dugih obala Italije i Hrvatske. Stoga je Jadran dio Mediterana koji je središnjoj Europi najbliži i najdostupniji. Njegova istočna obala, Hrvatski Jadran, najrazvedeniji je dio s ukupno 1185 otoka, otočića i grebena, ukupne duljine obale od 5.835 km, površine od 138.595 km2, najveće dubine od 1330 metara (južna jadranska kotlina) i iznimne prozirnosti mora i do 50 metara dubine.
Toplina mora mijenja se tijekom godine, zimi od 7 do 10°C, ali je prosječna temperatura na površini u ljetnim mjesecima od 21 do 26°C, dok je temperatura između 20 i 30 metara dubine (prosječna dubina ronjenja) gotovo uvijek ista tijekom godine i iznosi oko 16 do 17°C. Slanost mora iznosi 38,32 promila, a visinska razina mora prilikom plime i oseke iznosi od 40 cm (južni Jadran i Dalmacija) do najviše 1 metar u Istri.
Jadran se smatra jednim od mirnijih mora, bez velikih valova i jakih morskih struja. Visina morskih valova prosječno iznosi od 40 do 150 cm, najviše 4 do 5 metara u lošim vremenskim prilikama na otvorenom moru. Brzina morskih struja iznosi približno 0,5 čvora, a tek ponegdje mogu iznositi i do 4 čvora u posebnim vremenskim uvjetima.
Riznica hrvatskog i europskog bogatstva Dugi niz godina sjeverna zona jadranske obale (Istra i Kvarner) bila je dostupnija turistima što je turističku sezonu činilo dugotrajnijom, dok je Dalmacija zbog loše cestovne povezanosti imala kraću, ali intenzivnu sezonu tijekom srpnja i kolovoza. Neadekvatna cestovna povezanost imala je utjecaja i na ostale elemente razvoja turizma, pa je veliki dio dalmatinske obale još uvijek rijetko naseljen, neizgrađen i sačuvan u izvornom prirodnom obliku. Upravo te prednosti hrvatske divlje i nepokorene obale koje zapljuskuje bistro i čisto more komparativne su prednosti koje istinski zaljubljenici u prirodne primorske i podmorske ljepote traže u malobrojnim preostalim priobalnim područjima svijeta.
Iako već sada primorje i podmorje Jadrana nudi mnoštvo atraktivnih lokacija za odmor i uživanje u ronjenju, poznavatelji hrvatske obale svjesni su činjenice da će predstojeća otkrića prirodnog i kulturnog bogatstva ovog dijela mediteranske obale tek pokazati pravu vrijednost Jadrana. Stoga vas pozivamo da već sada svojim dolaskom na Jadran sudjelujete u otkrivanju, stvaranju i očuvanju ove europske riznice
PODVODNI RIBOLOV
Prvi puta u Hrvatskoj je zakon dopustio upotrebu podvodne puške 1995 godine proglašenjem zakona o ribarstvu. Od tada je za razliku od prijašnjih godina ovaj sport je doživio procvat u Hrvatskoj. Do nedavno su podvodni ribolovci bili proganjani od strane policije i vlasti zbog navodnog uništavanja Hrvatskog podmorja. Smatrali su se krivolovcima i bili su visoko kažnjeni. Danas kao član nekog ribolovnog ili ronilačkog kluba možete kupiti dozvolu za ribolov na moru.Cijena dozvole je 250Kn. Postoje i ograničenja u ribolovu i možete loviti ribu samo iznad ograničene dužine.
Podvodni ribolov je najzahtjevnji način lova ribe ,a podvodna puška najsportskiji alat za lov.Zakon dopušta dnevni ulov od maximalno 5 kg ribe ili jedan trofejni primjerak.
Od osnovnih uvjeta za podvodni ribolov nije samo ribolovna dozvola već je potrebno imati i prikladnu ronilačku opremu ,iskustvo u ronjenju na dah (podvodni ribolov je dozvoljen samo ronjenjem na dah) i poznavanje ribljih vrsta u moru. Osnovni pribor koji trebamo su maska , peraje i disalica za ronjenje i puška za lov. Od ostalog pribora poželjno je imati i ronilačko odijelo sa olovnim utezima i ronilački nož. Često se prilikom podvodnog ribolova bude u moru i po nekoliko sati pa je takvo ronjenje bez odijela nemoguće jer i ljeti kad su najviše temeperature može doći do pothlađivanja. Kad se odabere lokacija za lov treba je i propisno obilježiti ronilačkom bovom. Podvodni ribolov odvija se laganim plivanjem po površini i razgledavanjem morskog terena. Kad primjetite ribu treba joj se oprezno prišuljati bez naglih pokretai i lupanja po površini prilikom urona. Mogući način ribolova je i lov na čeku kad na određenoj lokaciji gdje smatrate da ima ribe uronite i čekate ležeći na dnu ili između kamenja. Obično vas riba primjeti još dok uranjate i iz znatiželje prilazi vama. Kad se približi dovoljno blizu pucate u nju. Za ribolov na čeku bolje je imati pušku na gumu veće dužine. Još je zanimljiv i lov po podmorskim rupama pretraživajići morske stijene.
TERENI ZA RIBOLOV I NAJBOLJE VRIJEME ZA LOV Najpogodnije godišnje doba za podvodni ribolov na Jadranu je druga polovica ljeta i rana jesen.U to doba ima dosta ribe uz priobalno područje. Za očekivati je najbolji ulov na kamenitom i stjenovitom dnu gdje ribe traže zaklon između kamenja. Na takvim mjestima možemo naići na kirnje,orade,lubine,škrpine i druge kvalitetnije ribe.Što je obala strmija veće su šanse za boljim ulovom. Na pješčanom i šljunkovitom dnu ne trebate očekivati nešto od podvodnog ribolova. Tu će te naći jedino nešto listova i paukova. Kvalitetnija se riba na takvom mjestu ne zadržava.
Post je objavljen 01.06.2009. u 12:13 sati.