Pregled posta

Adresa bloga: http://blog.dnevnik.hr/buhovoobicaji

Marketing

Obitelj

Obitelj je u Hercegovini oduvijek bila osnova društva a odnosi se unutar nje odvijali sukladno narodnim običajima i vjerovanjima. S obzirom na patrijarhalno uređenje svi su članovi kućne zajednice slušali domaćina a mlađi naraštaji starije. Poslovi potrebni za preživljavanje obitelji planirani su i obavljani uz angažman svih članova, uvijek za zajednicu a ne pojedinci za vlastite potrebe.
Iako su kuće u prošlosti bile vrlo skromne, koliko zbog siromaštva toliko i zbog nesigurnosti s obzirom na položaj na raskršću različitih civilizacija, ljudima je ona predstavljala nešto najsvetije. Središnje je mjesto u kući zauzimalo ognjište, mjesto uzdignuto od poda nabijeno glinom te obrubljeno kamenom, gdje se odvijao obiteljski život. Uz ognjište se rađalo, odrastalo i umiralo.
Uz ognjište su se izgovarale obiteljske molitve, vrlo značajne u svakodnevnom životu. Predvodili su ih najčešće stariji ukućani (djed, baka, otac ili majka) no ponekad bi se povjerile i djeci. Prvo se molio Anđeo Gospodnji a zatim „priporuke“ (Očenaš, Zdravo Marijo, Slava Ocu.... ili pojedinim svecima) u kojima se zahvaljivalo za protekli dan. Molilo se i zbog problema u obitelji – bolesti, odsustva člana obitelji, za pokojne, zarobljene, zatvorenike...
Djeca su usprkos siromaštvu smatrana najvećim bogatstvom, Božjim činom i domovinskom dužnošću. Porod se obavljao u kući uz prisustvo starije i iskusnije žene iz susjedstva koja će prihvatiti dijete, prerezati pupčanu vrpcu, okupati ga i poviti. No nije bila rijetkost da se trudnica sama porodi ako ju trudovi zateknu u radovima ili tokom noći.
Dva do tri dana nakon poroda dijete se nosilo na krštenje. Kum ili kuma se znaju unaprijed a kumstvo cijeni kao najizrazitiji oblik prijateljstva. U slucaju da djetetu umre otac, kum preuzima skrb nad kumčetom dok potpuno ne odraste.
U vrijeme babinja rodilja je oslobođena teškog rada a dom posjećuju rodbina i prijatelji. Donosi se razna hrana, piće ali i ostali darovi (veliki pšenični kruh, pršut, maslo, vino, rakija, šećer...). Nakon 40 dana prema običaju rodilja uzvraća posjete. Dijete se hrani majčinim mlijekom jednu do četiri godine.
Rođendani djece se nisu slavili no otac bi povukao dijete za uši onoliko puta koliko je godina navršio. Roditelji su prema djeci postupali strogo i pravedno te im bili najveći autoritet. Majke su im usadjivale vjeru i učile ih razlikovati dobro od zla a cijela je obitelj bila odgojitelj djece.
Kada su dovoljno narasli da smiju samostalno izlaziti u prirodu, preuzimali su posao čuvanja stoke ali i ostale lakše poslove. Djeca su odrastala u mladiće odane kući i roditeljima sa izrazitom crtom ponosa te djevojke čedne i radine. Prihvaćali su se svakog posla uz pjesmu i veselje. Narodno je pjesništvo bio važan dio obiteljskog života.


Post je objavljen 28.05.2009. u 23:10 sati.