Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/okice

Marketing

*Ne kradi mi sebe od mene, budalo glupa.

Već odavno smo nijemi i gluhi jedno za drugo. i uspjeli smo izbjeći svaku neugodnost tih tišina. Sve dok te neki dan nisam srela. Ne, nismo govorili ni ovoga puta. barem ne riječima. Pogledom smo se razumjeli. da, bilo je čudno i stvarno ne znam gdje, u kojem kutu svijeta se nalazila ta kuća na tri kata. Ne mogu odgovoriti ni na pitanje zašto je na prva dva kata bilo ljudi kao slova na stranici knjige, ni zašto si me vodio za ruku na neko mirno mjesto. znam samo da sam se u tom potkrovlju osjećala beskrajno sigurno. osmijeh kakav si imao nisam prije poznavala i nikad nismo voljeli baš istu vrstu glazbe. Ali tog dana si me napokon razumio, bio si tu. Tog dana sam vidjela da biraš sve što volim i iako šuteći da paziš na mene. Tog dana sam se osjetila- voljenom.
Ne znam kako smo se razišli. Ne znam čak ni nakon koliko smo se vremena vijeli. Samo znam da je bilo čudno i nestvarno i da smo nakon toga dana nastavili biti nijemi i gluhi jedno za drugo.

*I think I thought I saw you try. But that was just a dream.



RUKE NAM JAČAJU ALI NE RASTU

Na svu sreću, ja ti ne mogu pomoći
i umoran sam od traženja rešenja,
koje je uvek na dohvatu naših kratkih ruku.
I prolazi vreme, ruke nam jačaju,
ali ne rastu.

A da zakoračiš?
Ne, ne smeš prva,
a ja ne mogu biti ispred tebe.
Da krenemo skupa?
Ko bi se toga setio?

Ne kradi mi međuvreme,
ako već ne osećaš svoje.

Postaću hladan i promeniću se,
ali kad-tad ću eksplodirati.
Ko će da skuplja parčiće? Ti?
Pa ti ne možeš da me skupiš ni sastavljenog.

Ne kradi mi međuvreme.
Ono nije naše.
Ono je moje.
I nije između nas.
Ono je između mene i mene.


Ne kradi mi međuvreme,
bojim se - upašćeš u njega.
Ne kradi mi sebe od mene,
budalo glupa.
Postaćeš međuvreme
i ostaćeš zauvek sa mnom bez mene.


Miroslav Antić

Post je objavljen 29.04.2009. u 22:03 sati.