Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/plusbanka

Marketing

BANKE U RH MASNO ZARADJUJU I 'CIJEDE' DRŽAVU (TJ. NAS)

HUB Od listopada banke donijele 2,8 mld. eura kredita
Banke: Spasile smo Hrvatsku kreditima

Od izbijanja krize u listopadu 2008. godine komercijalne su banke donijele u zemlju 2,8 milijardi eura novoga kapitala, što je omogućilo nastavak kreditiranja i financiranje državnog proračuna.

Ne izvlače kapital

– Hrvatske su banke među rijetkima u svijetu uspjele održati tempo kreditne ekspanzije i povećati pristup međunarodnom tržištu u prvoj fazi krize – istakao je Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka, predstavljajući novu analizu o bankama.

Usprkos tome laka su meta za napade, no ni političari ni mediji ne služe se argumentima kada ih prozivaju. Strani vlasnici banaka ne izvlače kapital nego osiguravaju bankama u Hrvatskoj da zadrže zdrav rast kredita. Čak 43 posto sredstava od novog zaduženja banaka poslužilo je za financiranje proračuna, a da nije bilo 2,8 milijardi eura kredita, proračun bi se sada u rashodima morao prilagoditi za višestruko veći iznos od onog predložena rebalansa.

HUB-ova analiza broj 17 kaže da kamatne stope s tržišta novca nemaju velik utjecaj na kamate na kredite, ali ima cijena novca u inozemstvu. Povećanje premije na hrvatski rizik jedan posto povećava aktivne kamatne stope tvrtkama jedan posto, a stambeni krediti poskupljuju 0,90 posto.

Smanjenje državne potrošnje jedino je dugoročno rješenje kojim se može utjecati na kamatne stope, kazao je Bohaček. Nedavno minimalno smanjenje kreditnog rejtinga Hrvatske upozorenje je da Vlada nije bila odlučna u antirecesijskim mjerama, smatraju bankari. U Hrvatskoj se prekonoćna kamatna stopa tržišta novca u proteklih godinu dana povećala gotovo tri puta.

Učinak na tempo kredita

Povećanje kamatne stope tržišta novca trenutačno bi se prelilo na rast kamatnih stopa banaka, no to se u nas nije dogodilo. HUB je u novoj analizi priznao da ni domaća monetarna politika nema velik učinak na tempo kredita i kamatne stope. Cijenu novca kreira Vlada svojom fiskalnom politikom. Inače, Hrvatska za rast kredita rabi 30 posto inozemnih izvora, a stopa rasta kredita zadržala se na 12 posto.


Komentirajte članak


mOOha 26.03.2009 09:11 Odgovor
ovakvo bahato prenemaganje licemjera .... sramota
oni su "donijeli" kredite --- pa nisu nikom poklonili novac debelo ce im se to vratiti --- a ionako su to ispisali iz nicega sa nikakvim pokricem u dogovoru s drzavom - o cemu ovaj kreten prica - dali su kredite da pomognu odvracanju panike - da ljudi ne povuku novce iz banke jer bi ih to unistilo a jeste altrusiti stvarno - daj se pokri usima majmune...


kudacemo 26.03.2009 04:17 Odgovor
DAROVI
nikome, nikada, nije, nista, darovao.......kad ce to vise u te suplje glave nasih nepismenih naivnih potrosaca.....svi su se potgnuli za kreditima......aute....kuce....stanovi......a prazni frizideri...sad kad je dosla naplata, kukanje, plac, optuzivanje.....najlakse je za svoju nesposobnost optuzivati druge.......BANKE VAM NISU CARITAS........neka vas gulu do kosti, u pravu su......yeben ja vase bogastvo na papiru......nitko bogatstvo nije stvorijo preko noci ili preko kredita....osim kretena Sanadera...a to je druga prica.....


berlioz 26.03.2009 03:05 Odgovor
Bas vam hvala
Niste unijeli taj novac da nas spasite nego da zaradite jer u maticnim drzavama ne mozete ni sanjati takve instrumente osiguranja niti tako visoke kamate. Ako su banke u prosloj godini ostvarile rekordnu dobit to svakako znaci da nije bilo potrebe za povecanjem kamata. Nadalje ako su poskupjeli izvori novca, zasto su povisene kamate na stare kredite? Zar je bankama retrogradno poskupio novac koji je odavno plasiran? Imajte barem trunku obraza pa se nemojte predstavljati kao spasitelji kad svatko razuman zna da ste pljackasi kojima to vlast tolerira.

Athlon 26.03.2009 00:02 Odgovor
Kako su "naše" banke "osjećajne"!
One su dale kredite hrvatskoj državi i građanima iz puste ljubavi prema i jednima i drugima, a ne zbog toga što su im ovdje kamate na te iste kredite 11-14%, a u svojim matičnim zapadnoeuropskim državama svega 2%! Fuj bankarska stoko!!


popaj21 25.03.2009 23:09 Odgovor
Rohatinski lopina
Mater gubavu svim vlasnicima, direktorima, nasem grdno retardiranom Rohatinskom, i svim visim duznosicima u bankama. Godinama su nas pljackali, reketarili, i sada kada su nas doslovno isisali, sad nas drze za muda. Bravo RETARDIRANI ROHATINSKI, dobija nagrade on novina "Bankar", da mi je samo znat koliku si nagradu dobio za dugogodisnju hapacinu u dealu sa bankama.

oregon 25.03.2009 22:19 Odgovor
a kad ce to drzava vratit i od kud??????????
vani tesko da su mogli dobit lovu iz razloga kaj hrvatska spada u visoko rizicne zemlje poput madjarske, lova je trebala i trebali su je negdje dobit, pronasli su je u bankaka i to doma, po kojem postotku ja neznam ali je vani nebi dobili ispod 8%, usput kad drzava treba lovu onda barem kod nas placa kamate od 0,45% po godini, a da se zaduze na 8 godina platili bi 1,45% kamatu, a sve radi toga kaj je drzava prvoklasni duznik, a gdje ce drzava uzet lovu da istu vrati, banke je nece dobit ni za 20 godina a ako krene po zlu odnosno ako samo 1/4 klijenata hoce da povuce svoju lovu sve bi krepalo, a love nebi niko vidio, jer je nema jer je u stanovima i nekretninama, kad nema love nema ih ko ni kupovat.


guste 25.03.2009 22:00 Odgovor
wwwbos
...zato što su Hrvati "gladni" kredita i svoju enormnu potrošnju financiraju putem banaka. Početak potrošačke kulture koincidira s izumom kredita.Tebe smeta dobit-meni je drago da banka posluje s dobiti-tako znam da je moja štednja u dobrim rukama...Ja bih ti preporučio, pošto te privlači visoka dobit banaka, da se okušaš na tom polju...

wwwbos 26.03.2009 07:09 Odgovor
guste
svaka ti čast ako imaš lovu.kad banka daje meni lovu za potrošnju za luksuz auto itd nek uzima kamatu 14% nemam ništa protiv ali ako se radi o stambenom kreditu treba ipak biti manja kamata

guste 26.03.2009 09:12 Odgovor
wwwbos
Ako banke nebi imale zaradu, dioničari i štediše nebi ulagali u takvu banku...Auto danas nije luksuz nego potreba, pri čemu svatko od nas treba znati što može kupiti, a što si ne može priuštiti...Krediti za stanove su upola jeftiniji nego potrošački krediti, vjerovao ili ne...Nije jednostavno doći do svog krova nad glavom...Ja sam prije nego što sam rješavao "stambeno pitanje", rješavao problem "biznisa"( kako bi zaradio za stan). Čak i u najrazvijenijim zemljama rješavanje stambenog pitanja dugo traje, ako smo ovisni samo o plaći-potrebni su i dodatni poslovi kako bi se stvar ubrzala...

wwwbos 25.03.2009 21:18 Odgovor
porez
99,9 % porez na dobit novčanih institucija kom ne paše nek se seli


DŠ 25.03.2009 20:54 Odgovor
Čuvajte se bankara...
... i kad darove nose!


tutle1 25.03.2009 20:15 Odgovor
To je sigurno,
nema takvih dobrotvora kao što su strane banke kod nas, hahaha. Ljudi, premjestite novac, ako ga imate, u Hrvatsku poštansku banku, ta je jedina naša, barem ne nosi dobit vani nego ju ostavlja ovdje gdje ju je i stekla.


...

----------------------------------------------------------------------------
Krediti državi veći 4,5 puta
Piše: Jadranka Šević

Krediti državi rastu, a poduzećima i građanima padaju, pokazala je najnovija analiza za bankare

ZAGREB - Od prelijevanja financijske krize u Hrvatsku, krajem rujna 2008. do kraja siječnja ove godine, potraživanja banaka od države povećana su za oko 9 milijardi kuna.

To je četiri i pol puta više nego što su krediti državi rasli u prvih devet mjeseci 2008., kada su porasli za samo dvije milijarde kuna. Istodobno su krediti svim ostalim privatnim sektorima porasli za samo 10,21 milijardu kuna, što je 30 posto manji rast nego što je ostvaren u prvih devet mjeseci 2008.

Stabilnost kamata

- Za razliku od drugih zemalja gdje države pomažu bankama, Hrvatska je jedina zemlja u regiji u kojoj banke pomažu državi - pohvalio se Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka, jučer na predstavljanju najnovijih analiza koje za bankare radi dr. Velimir Šonje.

Analiza pokazuje da su banke usprkos krizi osigurale i “uvoz” 21 milijarde kuna ili 2,8 milijardi eura novog kapitala, od čega je 43 posto korišteno za financiranje države.

To je omogućilo i nastavak rasta kredita i financiranje deficita, bez čega bi Hrvatska danas bila u puno težoj situaciji.

- Stabilnost kamata najviše ovisi o premiji na rizik zemlje, a to je izvan naših moći odlučivanja. To je percepcija stranih investitora i vlada o rizičnosti i sposobnosti da se Hrvatska nosi s recesijom - naglasio je Bohaček.

Tvrdi da će na kamate utjecati i rebalans proračuna kao i sve mjere koje će Vlada poduzeti, a koje će vrlo brzo utjecati na smanjenje ili pogoršanje ocjene rizičnosti Hrvatske. Niti jedna tvrtka, država ni banke ne mogu se zaduživati uz euribor, kamatnu stopu tržišta novca u Europi, jer se na nju plaća premija na rizik.

Hrvatska premija na rizik prije krize bila je ispod 100 baznih bodova, da bi u jednom trenutku dosegla 600, a sada je pala ispod 460. No, još uvijek je 4,6 puta viša nego što je bila, naglašavaju bankari.

Ovisni o situaciji

- Ako se situacija smiri, i kamate će padati, a rast kredita održat će se na prošlogodišnjoj razini od 10 do 12 posto.

U usporedbi s Latvijom, Estonijom i Češkom, u Hrvatskoj se oko 70 posto kreditnog portfelja i dalje plasira iz domaćih depozita, dok je to u Latviji više od 100 posto uvezenih izvora financiranja.

Sigurnost u manjoj zaradi banaka

Unatoč brojnim kritikama da agresivno širenje na istok Europe baš i nije bila mudra politika, Alessandro Profumo, čelnik talijanskog UniCredita u čijem je vlasništvu Zagrebačka banka, ostaje ustrajan u obrani odabrane strategije. “Biti igrač u više zemlja i dalje ima svoje prednosti jer omogućava racionalizaciju troškova, diverzifikaciju rizika i pomaže u privlačenju talenata”, rekao je u razgovoru za FT.
Profumo smatra da bi banke u budućnosti trebale biti manje profitabilne i smanjiti aktivnosti jer bi to pomoglo da se izbjegne rizik sistemskog kolapsa zbog propasti jedne banke. Očekuje da će doći do jasnog razdvajanja između komercijalnog bankarstva i poslova trgovanja u toj industriji. Banke bi, smatra, trebale učiti od naftne i farmaceutske industrije kako opet izgraditi javni ugled.


Post je objavljen 27.03.2009. u 09:46 sati.