Poduzetničko okružje u Hrvatskoj je još uvijek na razini onog socijalističkog, dakako ukoliko se izuzme 'poduzetništvo' izgradjeno na kriminalima počinjenim veleizdajničkim djelima tzv. privatizacije i pretvorbe, te onog trgovine (uvoza), osiguranja i banaka...
Svaki drugi Hrvat živi na grbači države
Rad u državnoj tvrtki oduvijek je bio najpoželjniji. No, državni je aparat toliko narastao da smo na rubu propasti
ZAGREB - Gotovo dva milijuna Hrvata živi na državnim jaslama, a to je, tvrde ekonomisti, i jedan od glavnih razloga skupe države u kojoj živimo.
Proračun
800.000 zaposlenih u privatnom sektoru znači da na jednog zaposlenog u privatnom sektoru dolaze dva čija egzistencija ovisi o državi
260.000 u državnim i javnim službama, 23,5 milijardi kuna
1,150.000 umirovljenika, 34,1 milijarda kuna
255.000 nezaposlenih, 853 milijuna kuna
Socijala 2,9 milijardi kuna iz proračuna za socijalu
Zdravstvo 22,6 milijardi kuna iz proračuna za zdravstvo
Frapantan je to podatak do kojeg se dolazi kada se zbroji oko 260.000 zaposlenih u državnoj i javnim službama, 1,150.000 umirovljenika i 255.000 nezaposlenih, koliko ih je, prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, bilo u siječnju.
Kada se tome pridodaju i ljudi koji nisu u proračunu, ali čija je egzistencija vezana uz državu - a radi se o oko 100.000 zaposlenih u javnim poduzećima te oko 13.000 zaposlenih u lokalnoj samoupravi, čemu još valja pribrojiti i 21.000 zaposlenih u lokalnim tvrtkama - dolazimo do procjene da gotovo dva milijuna ovisi o proračunskoj infuziji.
Istodobno, prema procjenama Hrvatske udruge poslodavaca , u privatnom je sektoru zaposleno 800.000 ljudi, što znači da na jednog zaposlenog u privatnom sektoru dolaze dva i pol građana čija egzistencija - izravno ili neizravno - ovisi o državi.
Leglo nepotizma
- Takva je situacija dugoročno neodrživa. Mi smo očito nacija koja je jako ovisna o državi, što se vidi i po podacima da je udjel radno aktivnog stanovništva u nas manji od 50 posto, dok se vani on kreće oko 60 posto - ocjenjuje neovisni ekonomist Ante Babić. Prema njegovim podacima, vani na državnim jaslama živi manje od 30 posto ljudi, iako se i tamo, zbog nepovoljnih demografskih kretanja, taj udjel povećava. U Hrvatskoj je, međutim, udjel ljudi ovisnih o državnoj financijskoj injekciji znatno veći i kreće se u rasponu od 40 do 50 posto, kaže naš sugovornik.
Velika ovisnost stanovništva o državi vidi se i iz državnog proračuna, pri čemu valja voditi računa da proračun središnje države ne odražava vjerno stanje stvari. Naime, u tom proračunu nisu ni javna poduzeća, ni lokalna samouprava, a upravo su ti sektori, po ocjeni mnogih, legla nepotizma i neučinkovitosti.
Nedostižna učinkovitost
Od 127 milijardi kuna, koliki je ovogodišnji državni proračun (kojeg uskoro očekuje rebalans), za isplatu plaća za zaposlene u državnoj upravi i javnim službama rezervirano je 23,5 milijarde kuna. Razne vrste mirovina - od starosnih, preko obiteljskih i braniteljskih, pa do invalidskih - državnu blagajnu ove godine stoje 34,1 milijardu kuna. Kada tome pribrojimo i izdatke za razne oblike socijale, koji prelaze 2,9 milijardi kuna, ali i izdvajanja za zdravstvo od 22,6 milijardi kuna, dolazimo do podatka da život građana na državnim jaslama porezne obveznike stoji više 83 milijarde kuna, ili dvije trećine ukupnih proračunskih rashoda.
- Hrvatska je premala zemlja za tako glomazni birokratski aparat. To gospodarstvo ne može podnositi. Svi, međutim, samo znaju pitati zašto zaposleni u gospodarstvu imaju tako male plaće. Odgovor je jasan: zato što takav državni aparat treba nahraniti - primjećuje glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Đuro Popijač. Dodaje kako nitko u Hrvatskoj zapravo ne može reći koliki je stvarno državni sektor, s obzirom na to da o tome nema preciznih podataka. Usklađivanje s EU rezultira bujanjem državnog aparata, no u HUP-u ističu kako je kod nas uobičajeno da “od Europe preuzimamo standarde, ali ne i učinkovitost i racionalnost”. No, u sindikatima se ne slažu s ocjenama da ljudi koji žive na državnim jaslama ne rade dovoljno.
- I među zaposlenima u državnoj upravi ima izuzetno pametnih i vrijednih ljudi, od kojih mnogi za mali novac rade i vikendima, ali problem s kojim se oni suočavaju je da u tim službama vrijede čudni kriteriji zapošljavanja i vrednovanja - kaže ekonomski analitičar Nezavisnih hrvatskih sindikata Goran Bakula. Pritom ukazuje na nepotizam i potrebno političko “zaleđe” kako pri zapošljavanju u državnoj i lokalnim službama, tako i za napredovanje na poslu.
Visoki porezi guše privatni sektor
Hrvatska ima razmjerno mali udio privatnog sektora u bruto domaćem proizvodu (BDP), samo 60 posto, te velik udio državne potrošnje, veći od 50 posto, pokazuje jedno istraživanje Nacionalnog vijeća za konkurentnost iz 2004. U drugim tranzicijskim zemljama, neposredno prije njihova ulaska u EU, udio privatnog sektora kretao se između 65 posto u Sloveniji i 80 posto u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj. Istodobno, udio državne potrošnje u njima kretao se u rasponu od 36 posto u Latviji do 48 posto u Slovačkoj.
U takvoj situaciji ne treba se čuditi tvrdnjama da Hrvatska prednjači po poreznom teretu. Naime, kako pokazuje jedno istraživanje Instituta za javne financije, udio poreza i doprinosa u nas prelazi 40 posto BDP-a, što je situacija koju među tranzicijskim članicama EU možemo usporediti jedino s onom u Sloveniji.
JUTARNJI LIST, 19.03.2009
Post je objavljen 19.03.2009. u 08:26 sati.