Pregled posta

Adresa bloga: http://blog.dnevnik.hr/svijetbiljaka

Marketing

C e d a r

Image and video hosting by TinyPic

Atlaski cedar iz mog zadnjeg posjeta Botaničkom vrtu


Ovih dana odlučih dvije stvari. Prvo da končano pročitam knjigu Davida Gutersona Cedrovi pod snijegom za koju je svojedobno dobio PEN/Faulknerovu nagradu i ABBY - priznanje Američkog društva knjižara na najbolju knjigu godine, a drugo da napišem novi post i to baš o cedrovima.

Cedrovi su drveće koje kod nas raste samo kao hortikulturna vrsta. Inače domovina mu je planinski predjeli južnog i jugoistočnog Mediterana kao i zapadna Himalaja. Ime mu potječe od grčke riječi kedron što znači moć.
U cedrove ubrajamo četri vrste visokog drveća iz porodice borovki i to su: atlaski. himalajski, libanonski i ciparski cedar. Osim toga, postoji mnogo varijeteta koji se zbog svojih dekorativnih svojstava uzgajaju uglavnom u parkovima.
Kod nas najzastupljeniji je atlaski cedar jer je najotporniji na zagađenost, vrlo prilagodljiv na našu klimu i brzo raste. Dosegne visinu od 40 metara i ima piramidalni krošnju. Njegova domovina je planina Atlas i Rif u sjeverozapadnoj Africi i to na visini od 1000 do 2000 metara. Iglice su mu plavičastosrebrnaste ili zelene i nalaze se u pršljenu. Češeri su mu valjkasti i smeđi, ravnog vrha.
Image and video hosting by TinyPic
Ovu sliku iglica i češera posudila sam sa www.conifers.org

Libanonski cedar je najpoznatija vrsta cedra u prvom redu zbog svoje dugovječnosti. Opće je poznato da drveće ne samo što su najveći organiznimi na svijetu već i najdulje žive. Ali životni vijek od 2000 godina fascinira i izaziva
poštovanje i divljenje.

Kako on ne izgleda kao ovaj kojeg sam fotkala u Botaničkom vrtu, posudila sam ovu sliku sa
www.britannica.com.

Image and video hosting by TinyPic

Taj simbol besmrtnosti, snage, uzvišenosti i plodnosti raste na visinama od 1300 do 2000 metara
na planinama Libanona, Sirije i Turske. Naraste do 40 metara uvis a u mladosti kršnja mu je piramidalna a kasnije kišobranasta. Kora je tamnosiva a grane debele i dugačke, iglice su krute i četverobridne i 30 do 40 iglica nalazi se u čuperku. Češeri su uspravni i smeđi.
Podnosi vrlo niske temperature ali zato vrlo sporo raste. U Europu je unesen u 16. i 17. stoljeću.

Mirisno drvo libanonskog cedra vrlo je dobre kvalitete i koristi se u građevinarstvu i brodarstvu. Od njega je bilo izgrađeno i krovište Salomonovog hrama. Za Rimljane je bio sveto drvo. Spominje se i u Bibliji i Epu o Gilgamešu.
Svima nam je poznat miris njegovo eteričnog ulja koje se dobiv destilacijom vodene pare iz drveta i drvenih strugotina. To ulje olakšava tegobe dišnog sustava, reume a kažu da ima i afrodizijačko svojstvo. Nekoć se koristio kao repelent i insekticid a danas ga nalazimo u najpiznatijim mirisima, kako muškim tako i ženskim.







Post je objavljen 15.02.2009. u 12:41 sati.