Pregled posta

Adresa bloga: http://blog.dnevnik.hr/taajnisvijet

Marketing

;)) ma kud god se okreneš, sretneš tri uskličnika...

I tako, krenem u proučavanje... bolidi i sve to skupa... ajmeee... pa to je čista !!!

Pa kaže rečenica:

"Dva su osnovna zadatka aerodinamičara: stvoriti downforce, silu koja pritišće bolid Formule 1 prema dolje, prema cesti, te tako povećava prianjanje gume o podlogu i omogućava brže prolaske kroz zavoje. Drugi je zadatak smanjiti otpor zraka."

Spojleri na trkaćim automobilima funkcioniraju na isti način kao i krila zrakoplova, samo umjesto da ga drži u zraku oni ga usmjeravaju i zabijaju u... zemlju. Zrakoplov koristi strujanje zraka da ga podiže gore, a bolid F1 koristi da ga pritišće prema dolje.


E onda me počelo zanimati, što je traction control?
Pa kažu:
"Elektronička tehnologija koja omogućuje dostavljanje maksimalne količine snage na podlogu. Znamo da su bolidi iznimno snažni, znamo da gume pružaju veliki grip, znamo koliki je udio aerodinamike (svašta oni znaju, izgleda) i uza sve to kotači se još uvijek mogu zavrtjeti u prazno što neosporivo usporava bolid. Čim više može dovesti do vrlo velikih neugodnosti ako se zavrti oko sebe. (hehehe...) Uz to što usporava bolid, troše se i gume, a samim time slabe i njihove mogućnosti."


A tek gumeee:

(e ako ovo nije !!!, onda neznam šta je...)
Današnje gume mogu pružiti određenu količinu gripa. Guma mora držati prilikom ubrzavanja i kočenja, ali također guma mora držati i bočno prilikom vožnje kroz zavoje. Procjena vozača gdje je granica tih mogućnosti guma je jedan od najtežih zadataka. Ako vozač ide preko granice posljedica će biti izlijetanje, ako pak bude išao osjetnije ispod granice ići će presporo. Ovdje se vidi značenje traction controla u vidu pomaganja vozaču jer će traction control omogućiti vožnju na granici mogućnosti guma. Neki kažu da više nije bitna vještina vozača.(oko ovoga se ne slažem ;))


Ipak ne svodi se sve na prolaske kroz zavoje uz pun gas jer će se to osjetiti na gumama.
Nepažljivija vožnja bez osjećaja za potrošnju guma dovest će do gubitka gripa i češćim odlascima u boks. (zato, pažljivo i osjećaji, osjećaji...)



Pravilo kočenja je jednostavno: usporiti objekt otklanjajući kinetičku energiju.



Tehnička pravila zahtijevaju da svaki bolid ima dvostruki hidraulički kočnički sustav sa dva odvojena rezervoara posebno za prednje i stražnje kotače. Ovo omogućuje da u slučaju zakazivanja jednog sustava, kočenje bi još trebalo biti moguće pomoću drugog sustava. (ne mogu da verujem...)


Količina kočione sile kojom će kočiti prednji ili stražnji kočioni sustav može se podešavati iz kokpita dajući vozaču mogućnost da poboljša stabilnost bolida kroz zavoj. U normalnim okolnostima oko 60 % kočione sile ide na prednju osovinu jer se teret pri usporavanju kreće prema naprijed.

Trkaće gume su načinjene od jako mekane smjese guma koje nude najveći mogući grip, ali se zato i brže troše.

Odabir mekše ili tvrđe smjese guma ovisi o karakteristikama pojedine staze. (staze??) Ponuđene su dvije smjese guma na odabir momčadi, i odaberu li mekšu ili tvrđu moraju cijeli vikend, uključujući i utrku, odvoziti na tim gumama. (majko mila... pa to nema nigdje) Mekoća smjese ovisi o omjeru komponenata koje se dodaju smjesi. Najosnovnije tri smjese su ugljik, sumpor i ulje. Pri tom vrijedi: više ulja – mekša guma.

Intermediate i kišne gume imaju, kako smo već rekli, više utora koji su napravljeni da bi izbacivali vodu kad se vozi po kiši. (SUŠARA!!!)

I za kraj:

Nešto najgore što se može dogoditi vozaču je aquaplaning, situacija kada guma više ne izbacuje vodu dovoljno brzo te se stvara sloj vode između gume i podloge što uzrokuje da bolid zapliva. Guma gubi grip i moguće je izlijetanje. Zato su utori na gumi matematički dizajnirani da bi izbacili najveću moguću količinu vode i omogućili najbolji kontakt s asfaltom.

Post je objavljen 24.01.2009. u 21:40 sati.