Malo se educiram po netu. Usput i ponavljam već stačeno znanje pa da ponešto edukacije posvetim i ovom postu. Opet sam čupala dijelove texta, a za cijeli klik
ŠTO POSTIŽEMO PRAVILNIM KOMBINIRANJEM NAMIRNICA?
1.optimalan Ph probavnih enzima
2.bolju apsorpciju hranjivih tvari
3.dodatan sinergijski učinak u iskoristivosti pojedinih vitamina i minerala
4.čuvamo funkcionalnu sposobnost probavnih organa i osiguravamo bolju detoksikaciju organizma
Trebalo bi voditi računa o dostatnom uzimanju tekućine, poglavito vode ( najmanje 1,5-2 litre )obične vode ili mineralne negazirane, od toga 20% može biti u obliku juhe, čajeva ili svježe iscijeđenih sokova od povrća i voća.
Kava se može piti, ali ne više od dvije srednje velike šalice dnevno. Kava sadrži kofein, koji je prije svega diuretik, pa još dodatno povuče vodu iz organizma, osim toga stimulira lučenje probavnih sokova želuca(sukagog), pa provocira glad, osobito ako se pije natašte. Kava je u manjim količinama stimulans, a u većim troši energetske zalihe glukoze u živčanim stanicama.
Ugljikohidrati su baza piramide prehrane .Njihovim razlaganjem nastaje glukoza koja se iskoristi kao energija za naše stanice i glukoza je uz to jedini izvor energije za mozak. Ujedno, oni su potrebni za metabolizam ostala 2 makro nutrijenta: bjelančevina i masti.
Probava UGLJIKOHIDRATA- Tijekom probave ugljikohidrati se u konačnici razlažu na jednostavne šećere: glukozu, fruktozu i galaktozu. Iz glukoze se u stanici stvara ATP (adenozin trifosfat) koji je stanična energija. Jasno je da ugljikohidrati trebaju biti zastupljeni u doručku-prvom obroku kad nam je najviše energije potrebno za cjelodnevne aktivnosti.
Probava BJELANČEVINA (PROTEINA) počinje u želucu, gdje se djelovanjem enzima pepsina cijepaju na polipeptide i peptone. Taj enzim djeluje u jako kiselom mediju (pH 2), koji je osobito važan zbog svoje sposobnosti da probavlja kolagen na koji ostali probavni enzimi djeluju vrlo slabo. Kolagen je glavni sastojak vezivnog tkiva u mesu.
Bjelančevine nalazimo u mesu, jajima, mahunarkama, mliječnim proizvodima, gljivama žitaricama-zob.
Probava MASTI(LIPIDA)malim dijelom se odvija u želucu, a 95-99% se probavi u tankom crijevu pod djelovanjem enzima lipaze iz gušterače .U probavljanju masti bitnu ulogu imaju žučne soli što ih jetra luči u žuč. Ukupna količina žuči što se dnevno izluči iznosi 800-1000 ml, dok je maksimalni volumen žučnog mjehura 40.-70 ml( žuč se dakle koncentrira). U kombiniranju hrane ne savjetuju se masti i bjelančevine istodobno ,budući da izazivaju kontrakciju i grčenje žučnog mjehura( pod djelovanjem hormona holecistokinina) poveća se tlak koji tjera žuč prema dvanaesniku.
Dakle masti i proteini zajedno znatno otežavaju probavu i mogu dovesti do zdravstvenih probleme(bolova kod već postojećih kamenaca u žuči, akutnu upalu gušterače). Primjer.: odresci punjeni sirom, šunkom, pohani, pečeni u dubokoj masnoći ,posluženi uz majonezu ili pljeskavica u kajmaku ili umakanje u ulje od pečenja. Uz to ako se doda alkohol koji je topljiv u mastima, aktiviraju se enzimi gušterače(amilaza), stvara se dodatno nepovoljna kombinacija, pa nije niti čudo da alkoholičari imaju često kroničnu upalu gušterače.
Proteine je najbolje kombinirati sa povrćem baš kao i ugljikohidrate .Isto tako se ne savjetuje kombinirati proteine biljnog i životinjskog podrijetla u isto obroku: primjerice.:pureća šunka i sojin sir. Nepotrebno je i suvišno u jednom obroku kombinirati proteine iz mesa i mliječnih proizvoda. Na taj način se povećava unos zasićenih masnih kiselina i kolesterola, hrana se duže zadržava u želucu i dodatno se stvaraju kiseli viškovi probave.
POVRĆE zbog svog celuloznog sadržaja(vlakna) smanjuje apsorpciju masti, istodobno se duže probavlja baš kao i proteini pa se slažu u kombinaciji za obrok. Povrće se duže probavlja i od voća.,pa se savjetuje ne uzimati ih istodobno za isti obrok, pogotovo ne u sirovom stanju. Posebno se savjetuje zeleno lisnato povrće. Primjerice zelena salata, špinat, blitva, šparoge, poriluk... sadrže folnu kiselinu bitnu za probavu proteina. Češnjak, crveni luk, kao i cikla ili đumbir sadrže sumpor bitan za probavu bjelančevina. Dakle uz meso se savjetuje kombinirati skoro sve vrste povrća izuzev onih bogatih škrobom. Povrće smanjuje zakiseljavanje ili acidozu u krvi koja nastaje probavljanjem mesa, koncentriranih ugljikohidrata ili mliječnih proizvoda. Povrće ima neutralni ili blago lužnati Ph. Zato je važno i u procesima detoksikacije organizma. Češnjak zbog selena ima izuzetan učinak detoksikacije.
VOĆE je najbolje uzimati prije jela ili između obroka(1-2 sata poslije obroka)Voće se zbog enzima, vitamina, minerala i vlakana najbolje probavlja odvojeno. "Jedi ga samo ili ga ostavi" Ako ga uzmemo poslije jela, fermentira umjesto da se probavi i ometa cjelokupni probavni sustav. Primjerice voće kao užina ili međuobrok može zamijeniti omiljeni slatkiš.
Sušeno voće u umjerenim količinama u kombinaciji sa orašastim plodovima: bademi, orasi, indijski orah, lješnjak osigurava unos kalcija i magnezija koji su najjači alkalni agensi tijela potrebni za detoksikaciju .
Bijeli šećer (saharoza) osim što naglo podiže inzulin, povećava kiselost stvarajući kisele probavne viškove uz to organizam optereti nepotrebnim kalorijama.Jedna limenka od 350 ml gaziranog, pjenušavog, aromatiziranog slatkog pića ima 9 malih čajnih žličica bijelog šećera pa se naziva "ŠEĆERNI FIKS" -troši naše zalihe kalcija iz kostiju, krade vitamine B kompleksa. Ako unosimo ugljikohidrate, neka budu integralni ili proizvodi od integralnog brašna.
------------------------------
A sad malo o obrocima
Najveću nutritivnu vrijednost ima puno zrno žitarica i proizvodi od integralnog brašna, klice, posije i pahuljice. U dnevnom raspredu i kreiranju jelovnika doručak-kao najvažniji obrok trebao bi sadržavati integralne žitarice-ugljikohidrate uz dodatak voća i namirnica bogatih kalcijem- mlijeko ili sojino mlijeko, jogurt ili sojin sir ili namaz. Voće ili voćni sok je najbolje uzeti prije ostalih namirnica. Time se osigurava aktiviranje enzima, budući da voće sadrži vitamine i minerale koji osiguravaju tu aktivaciju. Integralna peciva, ili pahuljice-imaju nizak glikemički indeks- znači osiguravaju sporo otpuštanje glukoze u krv i stvaraju duži osjećaj sitosti. Glukoza se bolje iskoristi za stvaranje energije u stanicama, a manje ugljikohidrata se pospremi u energetske rezerve odnosno mast-salo. Kalcij je potreban za normalan rad mišićnih i živčanih stanica te za procese grušanja krvi(koagulacije.)
Ručak bi trebao sadržavati puno vrijedne proteine i povrće u obliku juha, salata ili priloga, te variva. Proteini (bjelančevine) se savjetuju u količini od 1 gr po kg tjelesne težine, odnosno komad mesa veličine dlana.(osobe koje su završile rast i razvoj). Proteini se u procesu razgradnje metaboliziraju u dušične spojeve: amonijak i ureu.(opterećuju bubrege). Dakle puno mesa jesti ne znači istodobno i zdravo se hraniti.Nepotrebno je i suvišno u jednom obroku kombinirati proteine iz mesa i mliječnih proizvoda, odnosno proteine biljnog i životinjskog podrijetla.
---------------------------------------------
Malo ostalome:
Kalcij i magnezij iz salata(svježeg povrća) bolje će se iskoristiti ako u takvu salatu nakapamo sok limuna ili jabučnog octa, te pospemo sjemenkama buće ili dodamo malo bućinog ulja, ili ako ju pospemo prženim i mljevenim sjemenkama sezama koje imaju 10 mg Zn u 100 gr. Svježe salate mogu se posuti primjerice sa pšeničnim klicama, sitno sjeckanim ili mljevenim orasima i listom peršina ili vlasca, te kopra.
C vitamin i cink osiguravaju bolju apsorpciju kalcija. Cink dodatno aktivira enzime koji su uključeni u metabolizam masti. Između obroka se savjetuje uzimati dostatnu količinu tekućine(vode)., a za međuobrok voće, najbolje sezonsko.Za večeru se savjetuje lagani proteinski obrok zbog sporije razgradnje(metabolizma).
-----------------------------------------------------------
Eto i to je to... pa sada je na vama da si olakšate probavu poštujući pravila... ili ne... na biranje!
Post je objavljen 04.12.2008. u 12:32 sati.