Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/skraping

Marketing

ŠKRAPING NAJAVA

Nova dimenzija, novi otok, novi termin. Škraping 2009. 14.03.2009. godine
To je najkraće ono što čeka škrapere.
Najme kaj: u cilju razvoja Škrapinga odlučili smo (Grupa TNT ) da naredna
utrka ide na otoku Ugljanu. Jednaka ljepota kao na Pašmanu (vidi slike) a
logistika bolja. Mjesto Preko odakle Škraping kreće je, zajedno sa cijelim
otokom Ugljanom, organizacijski kao i ljudstvom jače i
brojnije nego Pašman.
( Preko, otok ugljan )
Preko

Ovo ne znači da Škraping prije ili kasnije neće doći u svoju "postojbinu"
Pašman.
Kao i prethodnih godina tako i naredne, Škraping Ultra je izazov za spremne
a bogme i tjelesno spremne. Ultraše čeka oko 45 km makije,lokalnih stazica
kroz maslinike i vinograde te naravno
škrape! Male a bogme i velike.

Za one koji žele prošetati, udahnuti mediteranski zrak prepun mirisa
ljekovitog bilja i mora te
fotografirati, Light staza od 15-ak km je najbolji antistress program.

otok Ugljan

Preko je dobilo ime po tome što je preko puta Zadra. To je važno za one koji
dolaze i odlaze u zadnji tren jer su trajektne linije češće i to do 23.30.
(plovidbeni red)



Organizatori:
Udruga „Trs“, AK Soline iz Biograda i turistička agencija Con
Sole


Pokrovitelji: Općina Preko, TZ Preko, TZ Zadarske Županije, TZ Ugljan i Općina Tkon

Poslovična gostoljubivost domaćina, dalmatinski specijaliteti na okrepnim
postajama (gdje to još ima?!) iskustvo agencije Con Sole, urnebesni
afterparty (koncert uživo)- dovoljno razloga da se počnete pripremati. Ne
trebate se opravdavati svojim bližnjima-povedite i njih. Da
će biti originalno to se podrazumijeva svima onima koji poznaju potpisnika
ovih redova koji, koliko god bio potencijalni pacijent bolnice na Ugljanu,
ima i lucide intervale. Ili kako je rekao M. Dolenec: Budali je sinula
ideja, pauza u gluposti! E, tako i meni koji put padne na pamet
Tovareča mužika, tunel Pašman-kopno, kravate na tovaru itd.
Škraping svake godine raste pa ćemo tako i naredni obogatiti s brojnim
iznenađenjima jer nam to omogućuju novi sponzori i Ministarstvo turizma,
Hrvatska Gospodarska Komora
i Zadarska županija kao pokrovitelji.

Tkon već ima uigranu ekipu mladih volontera a novi se obučavaju na Ugljanu.
Mladi organizatori su su garancija da je Škraping pokret pokret budućnosti.
Mi smo među prvima u Hrvatskoj shvatili da je Hrvatska sa svojim ljepotama
predodređena za adventure turiste koji žele aktivni odmor, čuvaju prirodu i
sami dovode za sobom takve zahvalne goste.

Zahvalni smo gradonačelniku Preka g. Anti Jerolimovu i direktoru Turističke
zajednice Preka g. Anti Brižiću.

Nešto o otoku Ugljanu:

Ugljan je jedan od najslikovitijih otoka u zadarskom arhipelagu, leži preko
puta Zadra od kojega ga dijeli samo nekoliko NM široki Zadarski kanal. Taj
uvijek zeleni otok, čiju površinu prekrivaju maslinici s idiličnim uvalama i
slikovitim ribarskim lučicama, generacijama je vezan uz more, pomorstvo i
ribarstvo, a više od 2000 godina tradicije obrade maslina ostavilo je na
tisuće stabala maslina od kojih se dobiva ulje iznimne kvalitete i arome.
Duž istočne strane otoka u prirodnim uvalama nižu se ribarska i turistička
mjesta, od kojih su najpoznatija Preko, Kukljica, Kali i Ugljan. Druga
strana otoka uglavnom je strma i nenastanjena. Valovita visoravan koja
ispunjava unutrašnjost išarana je desecima kilometara pješačkih i
biciklističkih staza, a sa svojim bojama, mirisima i panoramom ostavlja
svakom prolazniku nezaboravnu sliku. Većina stanovnika otoka, njih 7.500,
uglavnom se bavi obradom maslina, ribolovom i naravno turizmom.

Geografski presjek otoka Ugljan je paralelan s obližnjim kopnom, proteže se
u smjeru sjeverozapad-jugoistok u dužini od 24 km i širini od 3-4 km. Ukupna
je površina otoka 52 km˛, a dužina obalne linije iznosi nešto više od 70 km.
Otočni je reljef izrazito brdovit, čine ga dva usporedna gorska lanca, čija
se visina kreće od 100 do 300 m nadmorske visine. Brdovita visoravan
ispunjava središnji dio otoka i išarana je cijelom mrežom suhozidova, koji
čine labirint pješačkih staza, a rezultat su tisućljetnog krčenja tla kako
bi se dobilo što više površina za maslinike. Istočna strana otoka blago se
spušta u more, na čijim su se uvalama smjestila gotovo sva mjesta. Suprotna
strana otoka uglavnom je divlja, strma i nenastanjena.
Ništa nije karakterističnije za otočni krajolik Ugljana od tisuća stabala
maslina. Arheološki nalazi u Mulinama potvrđuju obradu maslina i proizvodnju
ulja, koja traje više od 2000 godina. Maslinici imaju funkciju ekosustava pa
sa svojim mikrosvijetom privlače mnogobrojne ptice pjevice.

Otok Ugljan nastanjen je još od mlađega kamenog doba. Prvo poznato ime otoka
dolazi od Plinija koji kaže: “Nasuprot Zadra nalazi se Lissa”. U srednjem
vijeku otok je nosio ime sv. Mihovila, a relativno je novijeg datuma
današnje ime Ugljan. To ime zapravo označava glavni proizvod
otoka, maslinovo ulje. Prvi poznati narod koji je obitavao na Ugljanu jesu
Liburni, ilirsko pleme. Oni su u 4. st. prije Krista sagradili naselja na
brdima Celinjak, Kuranj i Sv. Mihovil, čiji se ostaci mogu
vidjeti i danas. rimljani koloniziraju otok Ugljan u 1. st. prije Krista.
Kolonisti na novim ugljanskim imanjima grade gospodarsko-stambene zgrade,
villae rusticae, čiji ostaci, ima ih desetak, podsjećaju na tadašnje
vrijeme. U ranom srednjem vijeku Hrvati naseljavaju Ugljan, o čemu svjedoče
ostaci kamenih pleternih ukrasa i niz toponima. U srednjem vijeku Ugljan,
kao i
Zadar, dolazi pod vlast Mletačke republike. Početkom 19. Stoljeća nakratko
dolazi pod vlast Francuske pa Austrije, koja vlada tim područjem sve do pada
Monarhije. Od 1918. sastavni je dio Hrvatske.

Znamenitosti otoka

o Tvrđava Sv. Mihovila – Preko, venecijanska utvrda iz 13. st.
(nastala u 6. st., nanovo sagrađena u 13. st)
o Samostan Sv. Pavla Pustinjaka – Preko (otok Galevac) 15.
stoljeće
o Crkva Sv. Ivana Krstitelja – Preko 11. stoljeće
o Barokni ljetnikovac Lantana, Sutomišćica, 17. st.
o Crkva Sv. Grgura, Sutomišćica 14. stoljeće (obnovljena i
proširena u 20. st.)
o Barokni ljetnikovac De Ponte, Mali Lukoran, 17. st.
o Dvorac Beršić – Ugljan 17. stoljeće
o Starokršćanska bazilika – Ugljan 5. stoljeće
o Starokršćanska memorija – Ugljan 4. stoljeće
o Samostan Sv. Jerolima – Ugljan 15. stoljeće
o Villa rustica – Ugljan (Muline) 1. stoljeće
o Crkva Sv. Kuzme i Damjana – Ugljan , romanička crkva,11.
stoljeće
o Crkva Sv. Hipolita i Kasijana – Ugljan 11.–13. stoljeće
o Crkva Svih svetih – Ugljan 12. stoljeće
o Crkva Sv. Petra mučenika (ostaci zidova crkve) – Ugljan 14.
stoljeće
o Crkva sv. Jerolima – uvala Kostanj 14. stoljeće
o Crkva Gospe od Sniga – Kukljica 16. stoljeće


Josip Tomić Broj 1


Post je objavljen 02.12.2008. u 18:49 sati.