Pregled posta

Adresa bloga: http://blog.dnevnik.hr/karaka

Marketing

Glasovne promjene


o Promjene samoglasnika
§ Nepostojano a
o Promjene suglasnika
§ Jotacija
§ Palatalizacija
§ Sibilarizacija
§ Jednačenje po mjestu tvorbe
§ Jednačenje po zvučnosti
§ Vokalizacija (promjena l u o)

Jotacija
Jotacija je spajanje suglasnika c, d, g, h, k, l, n, s, t i z sa glasom j pri čemu se stvaraju u riječima suglasnici č, đ, ž, š, lj, nj, i ć.
Primjeri:
• c+j = č klicati - kličem
• d+j = đ mlad - mlađi
• g+j = ž blag - blaži
• h+j = š mahati - mašem
• k+j = č jak - jači
• l+j = lj dalek - dalji
• n+j = nj tanak - tanji
• s+j = š pisati - pišem
• t+j = ć platiti - plaćen
• z+j = ž brz - brži
Jotacijom se smatra i nešto drugačija pojava, kada se između usnenih suglasnika b, m, p i v i glasa j umetne suglasnik l, koji sa glasom j daje lj (glup - gluplji, grob - groblje, zdrav - zdravlje...)
• Jotovanje se vrši kada se ispred suglasnika j nađu usneni suglasnici,
tada suglasnik j prelazi u lj, usneni suglasnik se ne mijenja.

Nepostojano a
Nepostojano a je glasovna promjena gdje se samoglasnik a u nekim riječima i oblicima riječi gubi, a opet u drugim oblicima istih riječi se pojavljuje.
Primjeri:
• nominativ množine nekih imenica muškog roda: borac - borci, junak, momak - momci
• genitiv jednine nekih imenica muškog roda:
nominativ: borac - genitiv: borca - genitiv množine: boraca;
momak - momka - momaka
• genitiv množine nekih imenica ženskog roda:
nominativ množine: daske - genitiv množine: dasaka; sestre - sestara; bačve - bačava
• nominativ jednine muškog roda pridjeva u neodređenom oblika:
neodređen(dobar) - određen (dobri); mrtav - mrtvi; šupalj - šuplji ...
• nominativ muškog roda nekih zamjenica: sav; ikakav; nikakav; takav; kakav ...
• instrumental nekih imenica muškog roda:
nominativ: doručak - instrumental: doručkom
• dativ i instrumental množine nekih imenica muškog roda:
nominativ jednine: vijak - D i I množine: vijcima
Ova glasovna promjena se ne događa u stranim riječima koje su prihvaćene u hrvatskom jeziku: manijak - manijaci.

Palatalizacija

Palatalizacija je jezična pojava u hrvatskom jeziku gdje se suglasnici k, g, h mijenjaju u č, ž, š.
To se događa u sljedećim slučajevima:
• ispred e
o u vokativu: seljak - seljače, vrag - vraže, orah - oraše
o u prezentu: rijeke teku - rijeka teče, ja mogu - ti možeš
• ispred i u tvorbi riječi: zrak - zračiti, trag - tražiti, Verica - Veričin
• u aoristu nekih glagola: rekoh - reče, digoh - diže
• kod riječi koje u nominativu jednine završavaju na c:
o u vokativu jednine muškog roda ispred e: lovac - lovče, starac - starče
o u tvorbi riječi ispred e, i: lovac - lovčev, kukac - kukčev
• kod ove dvije imenice koje završavaju na z: knez - kneže, vitez - viteže
• ispred nepostojanog a, te ispred nastavaka -an, -ji i par drugih: dah - dašak, Kartaga - Kartažani, Bog - Božji, strah - strašan
Sibilarizacija
Sibilarizacija je glasovna promjena u hrvatskom jeziku gdje se suglasnici k, g, i h u nekim oblicima ispred i mijenjaju u c, z, i s.
Sibilarizacija se događa:
• u dativu i lokativu jednine imenica ženskog roda: majka - majci; jaruga - jaruzi; snaha - snasi
• u nominativu i vokativu množine imenica muškog roda: junak - junaci
• u dativu, lokativu i instrumentalu množine imenica muškog roda: junacima
• u imperativu: peci, teci, lezi ...
Odstupanja od sibilarizacije
• U dativu i lokativu vlastitih imenica na -ka koje označavaju vlastita imena:
Milka - Milki, Branka - Branki i dr.
• Kada riječ gubi osnovno značenje:
baka - baki, seka - seki, točka - točki, tvrtka - tvrtki i dr.

Jednačenje po mjestu tvorbe

Jednačenje po mjestu tvorbe u hrvatskom jeziku vrši se u slijedećim skučajevima:
• Jednačenje suglasnika vrši se kada se ispred palatalnih suglasnika (š, ž, č, ć, dž, đ, lj i nj) nađu suglasnici s i z, oni tada prelaze u svoje najsrodnije palatalne suglasnike š i ž: npr. prositi - prosnja -prošnja ili grozd - grozđe - grožđe.
• Jednačenje suglasnika vrši se i kada se suglasnik n nađe ispred usnenih suglasnika (b i p), on tada prelazi u suglasnik m: zelenbać - zelembać, prehrana - prehrambeni.
• Jednačenje suglasnika vrši se i kada se suglasnik h nađe ispred suglasnika č i ć, on tada prelazi u suglasnik š: drhtati - dršćem, orah - oraščić

• Odstupanja:
o Suglasnik n ne prelazi u m ako se njime završava prvi dio prave složenice, a drugi dio počinje usnenim suglasnikom: maskenbal, stranputica i dr.
o I u nekim riječima, npr. razljutiti, raznježiti i dr.
• U nekim riječima vrši se više glasovnih promjena, jedna od njih je i jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe: iščekivati - izčekivati - isčekivati ( jednačenje po zvučnosti ) - iščekivati
• Hrvatski pravopis je fonološki (prije zvan i fonetski, glasovni, izgovorni, a sada i zvučni),(kao i srpski i makedonski), to znači da se jednačenja (po zvučnosti i mjestu tvorbe) vrše u govoru i pisanju. Većina slavenskih jezika (poljski, češki, ruski, ukrajinski, slovački, slovenski, bugarski,..)rabi morfonološki (prije često pogrješno zvan etimološki, korijenski; sada su u porabi još nazivci tvorbeni ili morfološki) pravopis, jednačenja se vrše samo u govoru, a ne vrše se u pisanju.



Post je objavljen 20.11.2008. u 23:54 sati.