netko mi
nepropisno parkira cipele
priča u lakat
a svih mojih tridesetisedam temperetura
jednim pogledom kroz prozor
prekine tihovanje
nemam dovoljno ruku za mlijeko
pa provlačim konac kroz oblake
kako bi spojila dvije pjene
koje se čine dovoljno snažnima
da budu nježne prema nama
više sam dijete no ikad
otvaram sva svoja vrata
ključanice su premale
da kroz njih sanjamo
Post je objavljen 13.11.2008. u 22:32 sati.