Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/zanimljivosti-samstonije

Marketing

Običaji za Halloween u stilu starih pogana

HalloweenIako mnogi smatraju Halloween američkom novotvorevinom koja uporno kuca i na naša vrata, ovaj blagdan, poznat i pod nazivom Noć vještica, slavio se diljem Europe još dok su naši preci bili pogani. Halloween se u to davno doba zvao Samhain ili Samhuinn, a označavao je kraj ljeta. Kako su mnogi kršćanski blagdani samo nadomjestili poganske, tako je Samhain naknadno povezan s blagdanom Svih Svetih iliti All Hallows, a noć uoči njega nazvana je All Hallow's Eve(n), odnosno, Halloween. Samhain je bio jedan od glavnih blagdana u doba starih Kelta, a još uvijek ga štuju sljedbenici neopaganizma, odnosno, "moderne vještice". Običaji vezani uz ovaj blagdan raznoliki su i zanimljivi, a mi ćemo vam prikazati neke od njih.

Poganski su blagdani uvijek slijedili promjene u prirodi, pa je tako Samhain, koji je ujedno označavao i boga smrti, bilo vrijeme završetka godine - ljeto je gotovo, dolazi zima, dani su sve kraći i hladniji. Kelti su vjerovali da za vrijeme za punog mjeseca, a najčešće noć uoči proslave nove godine, mrtvi napuštaju svoje grobove, dolaze na Zemlju i posjećuju svoje domove. Tu je nastao običaj maskiranja koji se zadržao i do danas - ljudi su se prekrivali strašnim maskama i stvarali veliku buku kako bi prestrašili mrtve. Rimljani su vjerovali da u toj noći bog lova Samain preuzima vlast nad svijetom te ubija srndaća, boga Sunca, a božicu vegetacije odvodi u podzemlje u kojemu ona boravi do proljeća. Rimljani su tada, simbolično, gasili vatre u ognjištima, a kako su i oni vjerovali da mrtvi dolaze na svijet, ostavljali su na pragovima kuća hranu. Neki su ostavljali izdubljene repe, cikle ili krumpir s upaljenom svijećom, kako bi dobre duše našle put kući, a od 16. stoljeća postalo je popularno dubiti bundevu, što je zapravo autohtoni američki, točnije, indijanski običaj.

HalloweenDiljem Europe postojali su zanimljivi običaji kojima su obitelji pozivale duše predaka da im se pridruže na svečanoj večeri, pa se tako stol posluživao za osobu, ili nekoliko njih, više, a ostavljale su se i prazne stolice za mrtve goste. Također, vrata su morala biti odškrinuta, kako bi gosti mogli nesmetano ući, a na pragu im se također ostavljala hrana - jesenska voćka ili komad pogače. Uz puteve i na raskrižjima zakopavale su se jabuke kao simboli jeseni i kao dar zalutalim dušama. Do danas je ostao običaj krijesova - velike lomače koje su pogani palili kako bi obilježili prelazak iz dana u noć, iz svjetla u tamu. U vatru su se nakon gozbe bacale kosti, kao žrtva za zdravlje blaga u idućoj godini, a bacao se i kamen s oznakom osobe koja pridonosi žrvtu. Ujutro je svaka osoba iz zgarišta vadila svoj kamen, a njegovo je stanje proricalo kakva će biti iduća godina. Vatrom iz krijesova stari su pogani palili ognjišta u kućama, a nastali pepeo posipao se po poljima da bi se potakla njihova plodnost. Također, šetnja između krijesova označavala je obred pročišćenja, a nekad se su se u šetnju vodile i domaće životinje.

Oltar u čast Samhainu
Kako je ovo doba predstavljalo pripremu za nadolazeću zimu, spravljala se zimnica, spremala žetva, vezali su se plastovi sijena, pjevalo se i plesalo. Naravno, molilo se bogove da posvete nadolazeću godinu, a, osim spaljivanja kostiju, prinosile su se i druge žrtve kao zahvala za proteklu. Postoji vjerovanje da su djeca rođena na Halloween obdarena vidovitošću te da ukoliko pojedinac prosjedi cijelu noć na grobu i, naravno, ne poludi, dobit će moćni šamanistički dar proricanja. Proricanje je bilo bitno za stare pogane, stoga su mnogi rituali u Noći vještica vezani baš uz to - primjerice, gulile su se jabuke, a kora se bacala preko ramena. Oblik koji kora ostavi značio je početno slovo imena buduće odabranice ili odabranika osobe koja je gulila jabuku. Također, bacala su se jaja u čašu vode, a oblik nastao na površini određivao je koliko će djece pojedina osoba imati. Djeca su znala potjerati krave, a zatim su proricala neke događaje po letu ptica koje su bile preplašene trčanjem krava.

HalloweenDanašnjim sljedbenicima neopaganizma, primjerice, wiccama, Samhain je još uvijek jedan od četiri najvažnija blagdana. "Moderne" vještice u toj noći obavljaju rituale vezane za prizivanje vizija duhova mrtvih, pale svijeće raznih boja, a metlu, na kojoj ipak ne lete, koriste za metenje negativnosti iz stare godine. Jedu se jesenski plodovi - prženi lješnjaci, kruh od oraha, paprenjaci, jabuke i bundeve te hrana crvene boje, za koju se vjeruje da je posvećena mrtvima. Piju se medovina, jabukovača, kuhano pivo i kuhano vino. Wicce vjeruju kako je ovo doba kada je magija najjača, stoga se proriče, trasformira, vizualizira i projicira, a to je vrijeme najpogodnije za meditaciju i prizivanje duhova. I dalje se pali vatra, a pepeo se čuva do idućeg Samhaina. Ljudi se oslobađaju loših navika, svađa, dugova i bolesti, svega onoga što ne žele ponijeti u novu godinu.

Većina ljudi danas smatra kako je Samhain pridošlica sa zapada, a običaj nošenja smiješnih i strašnih kostima sve je češći i kod nas. U Ameriku su taj običaj donijeli irski doseljenici, a danas je to vrijeme slično našim maškarama - djeca odjevena u kostime kucaju na vrata zahtijevajući "Trick or treat", a ako ne dobiju ni jedno od toga, naprave spačku vlasniku. Dube se bundeve, popularno nazvane "jack-o'-lantern", pričaju strašne priče, gledaju se horor-filmovi, kuće su ukrašene kosturima i paučinom, igraju se razne igre, poput vađenja jabuka zubima iz kante pune vode, a oni nešto stariji odlaze na maskirane zabave. Halloween se slavi i u Meksiku, od šezdesetih godina prošloga stoljeća, a taj se blagdan tamo naziva Noche de Brujas. Noć vještica popularna je i u Nizozemskoj, a povezuje se i s blagdanom Svetog Martina. Halloween se slavi i u Australiji, iako tamo dani postaju duži i topliji, a ne kraći i hladniji, dok u posljednjih nekoliko godina ovaj blagdan postaje popularan i u Japanu, Južnoj Americi te Europi.
MiB

Post je objavljen 28.10.2008. u 15:00 sati.