18.10.2008
Za spas banaka 2360 milijardi eura
Opravdanost strahova da realno gospodarstvo ulazi u recesiju potvrdila je jučer i Njemačka
ZAGREB - Američka i europske vlade u proteklih su deset dana najavile da će u oporavak financijskog sektora uložiti 2360 milijardi eura. No, ta akcija nije spasila svjetske burze. Nakon što su se dva dana “zelenile”, jučer su ponovno bile u dramatičnom padu.
Analitičari upozoravaju da je to posljedica strahovanja da državne intervencije neće uspjeti spasiti najveća gospodarstva od recesije. Anketa Merrill Lyncha, objavljena u srijedu, pokazala je tako da 84 posto ispitanih fond-menadžera vjeruje da svijet ide prema recesiji. Dakle, očekuju da će realna gospodarstva biti sljedeća na udaru krize. Čak je i šef američke središnje banke, Federalnih rezervi, Ben Bernanke, upozorio da golema državna pomoć neće značiti da će ekonomije nabrzinu ozdraviti.
Pad njujorške burze
- Stabilizacija financijskih tržišta važan je prvi korak, ali čak i ako se ona stabiliziraju kao što se mi nadamo, širi ekonomski oporavak neće se dogoditi odmah - rekao je Bernanke.
Njujorški indeks Dow Jones u srijedu je pao za osam posto, nakon izvješća da su trgovine na malo u Americi zabilježile najveći pad prodaje u posljednje tri godine. Rasprodaja dionica nastavila se kada su se otvorile azijske burze, gdje je japanski indeks pao za više od 11 posto, dok su europske burze pale u prosjeku tri posto. No, Dow Jones je jučer lagano porastao pa su se na Wall Streetu nadali mogućem oporavku, no investitori su i dalje bili nervozni.
Švicarska intervencija
Opravdanost strahova da realno gospodarstvo upada u recesiju potvrdila je jučer i Njemačka: vlada u Berlinu smanjila je prognoze gospodarskog rasta za 2009. sa 1,2 posto na samo 0,2 posto. U Europi je jučer dodatnu zabrinutost unijela Švicarska, gdje su se “zaljuljale” dvije najveće banke, UBS i Credit Suisse.
Švicarske su vlasti UBS-u dale hitnu injekciju od šest milijardi švicarskih franaka te u zamjenu dobile 10-postotni vlasnički udio, dok je Credit Suisse najavio da će prikupiti 10 milijardi franaka od privatnih investitora, među kojima su i katarski. UBS će također 60 milijardi dolara loših vrijednosnica prebaciti u novi fond pod kontrolom središnje banke.
- Kada je riječ o bankama, kretanja su u pozitivnom smjeru jer ovo što rade države - unoseći novac u bankarski sustav - daje prve rezultate. Burze su nešto drugo, na njima se reflektiraju očekivanja od poduzeća i njihova poslovanja. Budući da su podaci o kretanjima realnoga gospodarstva negativni, dakle bilježi se recesija, to negativno utječe i na burze - tumači dr. Vladimir Gligorov, analitičar Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije.
Kako pad dionica reflektira loša očekivanja od profitabilnosti poduzeća u realnom sektoru, Gligorov smatra da ne treba skoro očekivati ozbiljniji oporavak burzi.
Dapače, on je uvjeren kako bi neke burze u istočnoj Europi uskoro mogle “postati posve irelevantne kao mjesto na kojemu se osiguravaju investicijska sredstva”.
SAD ulazi u recesiju
I Gligorov procjenjuje da će podaci o rastu američkoga gospodarstva za treći kvartal biti negativni, što će značiti da SAD definitivno ulazi u recesiju, a razvoj situacije će pokazati, dodaje, da je i Europa u cjelini u recesiji. Takav razvoj situacije postavlja pitanje hoće li države biti prisiljene spašavati i kompanije kao što čine s bankama?
- Ne očekujem da će američka država preuzimati kompanije. Ali u Americi se već puno govori o fiskalnim poticajima poduzećima, a ako Obama pobijedi, to svakako treba očekivati. Država bi mogla brzo reagirati smanjenjem poreza, poreznim olakšicama ili subvencijama, kako bi se potaknula potrošnja - procjenjuje Gligorov. U Europi bi to bilo još teže izvesti, dodaje, s obzirom na propise koji važe u EU.
Dionice će na burzama ludovati još dvije godine
Od optimizma do euforije, a zatim od jedne krize do druge i novog vala pesimizma. Tako bi se trenutačno moglo opisati stanje na svjetskim, regionalnim i hrvatskoj burzi.
Je li riječ o novoj krizi, korekciji i prilagodbi tržišta ili recesiji i depresiji? Zašto burze i dalje tonu, pitali smo ekonomske i investicijske analitičare.
- Tijekom sljedeće dvije godine možemo očekivati velika kolebanja na tržištima kapitala i u svijetu i kod nas.
To znači i skokove i padove na burzama - naglasio je Zdeslav Šantić, direktor Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga.
Za razliku od svjetskih i regionalnih burzi koje su jučer završile u minusu, Zagrebački burzovni index crobex se nakon minusa od čak 6 posto početkom dana, ponovno prešao na pozitivni teritorij zaključivši dan s rastom od 2,5 posto.
I dok su europski indeksi nastavili s pesimizmom, razlozi domaćeg oporavka, burzovni analitičari nalaze u činjenici da sutra pristiže na račune malih ulagača i fondova više od 6,2 milijarde kuna od mađarskog energetskog diva MOL-a zbog prodanih dionica Ine, za koji se procjenjuje da bi barem djelomično završiti na tržištu.
Promet je iznosio 98 milijuna kuna, od kojih je najviše (21 milijun kuna) prikupio Hrvatski telekom koji je nakon početnih 228 kuna zaključio s rastom od 2,8 posto na 248,7 kuna, što je šesnaest kuna ispod cijene IPO-a.
Druge prema likvidnosti bile su dionice Atlantske plovidbe koje su nakon spuštanja cijene ispod 1.200 kuna završile u blokadi, da bi trgovinu završile skokom od 6,4 posto na 1.373 kuna.
Na kraju je ipak s pozitivnim pomakom 0,9 posto trgovinu zaključila Tankerska plovidba zaključila trgovinu uz veći skok od 4,6 posto. (Jadranka Šević)
Post je objavljen 18.10.2008. u 08:46 sati.