IZVORI RIMSKOG PRAVA:
Dijele se na:-materijalne(FONTES IURIS ESENDI)
-formalne(FONTES IURIS KOGNOSCENDI).
U izvore u materijalnom smislu ulaze akti kojima država stvara pravo. U Rimu to su bili:
-zakoni(LEGES) i običajno prav
-magistratski edikti(EDIKTA MAGISTRATUM)
-djelatnost pravnika(IURISPRUDANICIJA)
-mišljenje senata(SENTUS KONSULTA)
-carske konstitucije(KONSTITUCIONES PRINCIPUM).
U izvore prava u formalnom smislu ulaze pojave iz kojih se može saznati sadržaj nekog prava.
To su:
-dijela rimskih pravnika
-Gajeve institucije, Justinijanova kodifikacija
-literarna dijela
-epigrafski spomenici i slično.
RAZDOBLJE RIMSKE PRAVNE POVIJESTI:
Postoje 4 razdoblja:-od postanka rimske države i prava 3 st.republike-razdoblje civilnog prava 754-201
-posljednja dva st.republike-razdoblje honorarnog prava 201-27
-principat-razdoblje klasičnog prava 27-235
-dominat-razdoblje postklasičnog prava 235-565
RAZODLJE CIVILNOG PRAVA 754-201:
To je prvo razdoblje-razdoblje postanka države i prva tri stoljeća republike. Traje od osnutka države 754.g.pr.n.e. do završetka 1.punskog rata 201.g.pr.n.e. To je razdoblje raspada gentilnog uređenja i postanka države.
Državno uređenje: na čelu države bio je kralj(REX). Kralj je bio izborni starješina, vrhovni vojskovođa i svećenik. Uz kralja postoji senat-vijeće od 300 starješina gensova, činili su ga bivši rimski magistrati, pa su u senat ulazili i plebejci. Postao je organ nasljedne rimske aristokracije.
Narodna skupština je treći organ vlasti,a nazivane su KOMISJA KURIJATA jer su predstavljale 30 kurija na koje je bio podijeljen rimski narod. Stanovništvo se dalje dijelilo na 300 rodova i na 3 stara plemenska tribusa.
KOMISIJA TRIBUTA:
U njima su odlučivali bogati zemljoposjednici, služile su za odlučivanje nižih magistrata, a one su donosile neke zakone. U 1.st.počele su borbe plebejaca za političku ravnopravnost sa patricijima. U toj svojoj borbi uspijevaju početkom V.st.p.n.e.dobiti svoje pučke tribune. Dalji uspjeh plebejaca bio je Zakonik XII ploča. Tu su postavljene granice patricija. U ovom periodu i senat doživljava promjene: sada ga čine bivši magistrati i on je organ nasljedne aristokracije, pa čak i bogati plebejci mogli su ući u taj sastav posebnog senatorskog nasljednog staleža tzv.NOBILITAS. Stvaraju se dva nova staleža:-NOBILITAS –potomci starih patricija i bogatih plebejaca
RAZDOBLJE POSTKLASIČNOG PRAVA-DOMINAT 235-565:
Ovo razdoblje traje od smrti cara Severa 235.g.n.e.do smrti cara Justinijana 565.g.n.e. To je doba apsolutne monarhije. Dolazi do podjele carstva na istočno i zapadno. Zapadno carstvo je palo 476.g. Postojale su 4 prefekture na čelu s pretorom. Državom se upravljalo s carskog dvora preko veoma razgranatog carskog službeničkog aparata. Golemi porast troškova državnog aparata, pad prihoda od gradova i provincija zbog krize robovlasničkog sustava, pad produktivnosti i rada zbog nezainteresiranosti zemljoradnika koji kao robovi i zakupnici obradive zemlje dovodi do krize i velikog porasta cijena. Na području zemljoradnje pokazalo se rentabilnijim davati zemlju u zakup seoskom stanovništvu. Među takve zakupnike odlazila je i gradska sirotinja i plebs koji nije više mogao biti uzdržavan od dijeljenja besplatne hrane. U to vrijeme javlja se nova ustanova tzv.KOLONAT što znači davanje zemljišta u zakup. Jedan dio prihoda oni daju svom gospodaru, a jedan dio ostaje njima. Na taj način oni su više zainteresirani za rad, pa se već u doba Rimske imperije počinju razvijati feudalni odnosi. U ovom periodu dolazi do stapanja civilnog i honorarnog prava i dolazi do velike kodifikacije cara Justinijana. Ovo je razdoblje postklasičnog ili bizantskog rimskog prava.
RAZDOBLJE KLASIČNOG PRAVA-PRINCIPAT 27-235:
Ovo razdoblje traje od 27.g.p.n.e.do smrti cara Aleksandra Severa 235.g.p.n.e. Sva vlast bila je skoncentrirana u rukama princepsa, koji je prvi magistrat u državi. Vlasti i upravu obavlja princeps(car)preko veoma razgranatog činovničkog aparata. Senat privremeno dobiva nešto na važnosti, ali ubrzo postaje samo oruđe u rukama cara. Narodne skupštine su prestajale postojati krajem 1.st. Stara aristokracija postepeno nestaje i nju zamjenjuju vitezovi. Senatori čine poseban stalež koji je bio nasljedan do 3.koljena. Nastaje i nova klasa koja ima privilegije tzv.HONESTIORES. Uz nju postoji i niža klasa HUMULIORES(niži slojevi stanovništva –plebs i robovi). U ovom periodu dolazi do pojave kršćanske vjere, koju su najprije prihvatili siromašni slojevi društva. Kasnije kršćanstvo je prihvaćeno i od vladajuće klase, pa postaje službena religija Rimskog carstva. Djelovali su rimski klasični pravnici tako da se razvilo Klasično rimsko pravo I
ZVORI PRAVA U NAJSTARIJEM RAZDOBLJU
:U najstarijem razdoblju rimljani su živjeli prema starom običajnom pravu(ius civile), a i sam zakonik XII ploča bio je uglavnom samo kodifikacija dotadašnjeg običajnog prava. Zakoni su također izvor prava u najstarijem razdoblju. Zakoni su opća pravna pravila koje je propisao nadležni zakonodavni organ u državi. Na početku imamo Zakonik XII ploča, a do druge kodifikacije dolazi na kraju KORPUS IURIS CIVILIS-Justinijanova kodifikacija. Zakonik XII ploča nastao je polovinom V.st.p.n.e.u toku staleške borbe plebejaca i patricija. Plebejci traže pristup magistraturama, svećeničkoj službi, traže mogućnost sklapanja braka sa patricijima, pravo iskorištavanja osvojene zemlje i traže kodifikaciju prava. U zakoniku je sadržano:civilni postupak, obiteljsko pravo, tutorstvo i nasljedno pravo, vlasništvo, pr.poslovi, delikti itd.(najviše je odredaba iz područja privatnog prava. Zakonik je ostao na snazi do Justinijanove kodifikacije, ali su se njegove odredbe mijenjale. Zakonikom se stara gentilna organizacija definitivno zamjenjuje državnom org. Zakonik je bio urezan na 12 mjedenih ploča i javno izložen na rimskom forumu, dok nije izgorio kada su Gali zapalili Rim. Tito Livije ga je smatra izvorom javnog i privatnog prava. Međutim on nije potpuna kodifikacija jer mnoge ustanove privatnog prava nisu ni spomenute(nije bilo što je patria potestas). Najviše odredaba ima sa područja privatnog prava, četvrtina zakona bavi se sudskim postupkom.
IZVORI PRAVA U POSLJEDNJA DVA ST.REPUBLIKE:
-ZAKONODAVSTVO-zakone su donosile centurijske i tribunske narodne skupštine. Doneseno je oko 200 zakona i većina se odnosi na javno pravo. Razvoj privatnog prava bio je prepušten pretoru i pravnicima.
-EDIKTA MAGISTRATUM I IUS HONORARIUM-poslije 2.punskog rata dolazi do velikih socijalnih i gospodarskih promjena. Staro IUS CIVILE ne uspijeva pa pretori uvode nova prava IUS HONORARIUM. Pretori faktički stvaraju novo pravo koje ima prednosti u odnosu a staro civilno pravo.
-DJEALTNOST PRAVNIKA-IURISPRUDENCIJA-djelatnost pravnika označavala se sa:-RESPONDERE-davanja pravnih mišljenja i dogovora
-CAVERE-sastavljanje obrazaca za pravne poslove
-AGERE-zastupanje u parnicama.
Pravnici stvaraju pravne knjige od kojih su najvažnije:-scaenda
-libirs iuris civilis u 17 knjiga
PRAVNI IZVORI U DOBA PRINCIPATA:
(princeps postupno stvara putem svojih konstitucija)
Pored pretorskog prava i pravničke djelatnosti, običajno pravo je u ovo vrijeme bilo najznačajnije. Zakonodavna djelatnost je prešla od narodnih skupština na senat. Senat je dobio snagu zakona-SEANTUS CONSULTA. Postupno princeps stvara pravo putem svojih uredbi ili konstitucija. Postoje 4 oblika konstitucija:
--EDIKTA naredbe za građane i magistrature
-DEKRETA-usmena sudska rješenja koja car donosi u sporovima koji se rješavaju pred carskim sudom
-RESKRIPTA-pismena rješenja i odgovori na pitanja i molbe
-MANDATA-upute carskim činovnicima i namjesnicima provincija.
Pravnici grade privatno-imovinsko pravo. Dijela pravnika su različita:
-RESPONSA-mišljenje i odgovori o konkretnim slučajevima iz prakse
-KOMENTARI-pretorskom ediktu-Libri ad ediktum
-DIGESTA-opća enciklopedija djela koja obrađuju civilno i pretorsko pravo
-INSTIUCIONES-institucije i pravni udžbenic
PRAVNI IZVORI U DOBA DOMINATA:
Car je u to vrijeme jedini zakonodavac i nestalo je pravničke djelatnosti. U ovom periodu donesena je Justinijanova kodifikacija. Sastoji se od 4 dijela:
-KODEKS JUSTINIJANUS-zbirka carskih konstitucija, nije sačuvana
-DIGESTA-PANDECTEA-najvažniji dio koji se dijeli na 50 knjiga, knjige se dijele na titule, a titule na odlomke ili fragmente koji su izvedeni iz djela pojedinih pravnika. Odlomci se dijele na paragrafe.
-INSTITUCIONES(udžbenik za školu)-uzor su mu bile Gajeve institucije i od njih je preuzeo trodijelni sustav-osobe, stvari i tužbe.
-NOVELE(nove Justinijanove konstitucije)-njima je izvršena reforma nasljednog i obiteljskog prava, sačuvane su samo u privatnim zbirkama.
Post je objavljen 11.09.2008. u 21:07 sati.