Marketing
GLADNI U INTERESU BOGATIH
Quickpost this image to Myspace, Digg, Facebook, and others!
Cijene hrane lete u vis,još su dohvatljive nama i našim susjedima,ali za stanovnike siromašnijih zemalja već su odletjele u nebo.Ako vam na hranu ide deset mršavih prihoda,a ona poskupi za polovinu,prihod vas više ne može hraniti.A to se danas događa Aziskim i Afričkim dvijema milijardama sirotinje,one koja je i onako već na rubu egzistencije,ili jedva malo iznad nje.Zašto cijene tako skaću,i zašto svijetska sirotinja gladuje,izgleda da je složeno pitanje: dio te pojaveovisi o pritisku na tržištu,na kojem su neki skupi potrošaći hrane,poput Japana,a čini se i evropskih zemalja,počeli skupljati zalihe dragocijene riže,dio o dugoročnoj politici iskorištavanja tamnošnjih resursa uz obeštečenje koje ne poštuje tražene rezultate,a treći i najparadoksalniji dio o dugoročnoj politici izvoza prejeftine hrane.Ostavit ćemo ekonomistima da utvrde točne omjere,a mi čemo se okrenuti pitanju odgovornosti.
MLJEKO U BEZCIJENJE
Krenimo od najtežeg primjera,a to je ovaj posljednji,"dampiške"cijene osnovnih namjernica,koje EU subvencijonira,omgućujući time da ih se izvozi i prodaje ispod stvarne cijene njihove proizvodnje.Ogromne svote unije odlaze u subvencije evropskim poljoprivrednicima,one osiguravaju socijalni mir u zemljama s brojnim seljaštvom i poljoprivrednom tradicijom,poput Francuske i Belgije,i suradnju novih članica,poput Poljske,za koju je poljoprivreda životno pitanje.Oxfarm je pred skoro cijelim desetlječem počeo upozoravati da ove niske cijene izazivaju paradoksalni konačni rezultat : "praksa izvoza ispod troškova proizvodnje uništava domaće tržište u siromašnim zemljama.",stoji u studiji obijavljenoj 2006.godine.Tamo se analiziralo katastrofalni učinak takvog obaranja cijena šećera i mliječnih proizvoda na poljoprivredu i stočarstvo Mozamoika,Indije,Jamaike.EU izveze ogromnu količinu mlječnih proizvoda u,recimo,Indiju,po niskim cijenama koje tamnošnji nesubencijonirani proizvođači lišeni suvremene tehnologije ne mogu dostići.Nakon par godina ,domaći proizvođaći odustaju od proizvodnje.Još koja godina,i domaće majke i djecaostavljene na milost i nemilost fluktuiranju cijena na svijetskom tržištu ; domaćeg mljeka više nema , pa kad ove uzlete, indijska ili sinegalska beba nema što piti.Sredinom prošlog mjeseca Mirjana Rakić je u Reporterima prikazala dokumentarac koji pokazuje slične učinke evropske rasprodaje hrane u Mauritenariji i Senegalu.
Tko je odgovoran?Mnogi će razboriti ekonomisti braniti EU : nije ona kriva što može proizvoditi jeftiniju hranu(kako če im se to jednog dana obiti o glavu),što postoji svijetsko tržište i što indijske ili senegalske mame radije kupuje jeftino uvozno mljeko,nego li domaće skupo(pitam se samo od čega su ti ljudi od čelika ili pak imaju ledeno srce). EU samo nudi svoj proizvod ,bez ikakve razorne ili grabežljive namjere.(dovoljno da usporedimo Sloveniju i Hrvatsku što smo susjedi a kamoli treći svijet) Drugi će nasuprot tome,tvrditi da tako bogata zajednica kao što je EU ima dodatne odgovornosti prema siromašnima(moš mislit) ,npr prema milijardi i pol</font> gladnih u susjednoj Aziji i da ne može dopustiti ovakvo "zavođenje" siromašnih.Na sreću,Svjetska Trgovinska Organizacija traži da u sljedečih 5 godina ta vrsta subencijoniranja unutar EU prestane.Vidijet čemo rezultate.
dijagram
Quickpost this image to Myspace, Digg, Facebook, and others!
DA POST NE BUDE PREDUGAČAK I PREĐE U DOSADU DRUGI ČU DIO SMJESTITI U DRUGI POST
Post je objavljen 07.06.2008. u 13:12 sati.