Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/magaracblog

Marketing

ZERP - ekološka komponenta

Eto prošlo je već neko vrijeme od ZERPiranja javnosti, to više nije in i do daljnjega se oko te priče neće dizati previše prašine.

Ja bih se osvrnuo malo na načina kako se je kod nas govorilo o ZERP-u.
Priča je uglavnom išla oko problemima s talijanskim ribokradicama, ucjenama iz EU, i oko toga da se ZERP promovira da bi se skrenula pažnja s pravih pitanja.

PRAVA PITANJA

Žalosnoje što su neki govorili da je ZERPiranje u biti skretanje pažnje s bitnih stvari. ZERP jest bitna stvar.

Ne budemo li se mudro i s poštovanjem odnosili prema prirodi uništiti ćemo i more i kopno i zrak. Pretvoriti ćemo Zemlju u neplodnu pustoš gdje nitko neće moći niti htjeti živjeti. Onda će one "bitne" teme s kojih je kao ZERP skretao pažnju postati smiješne i glupe.

TALIJANSKE RIBOKRADICE

Strašno nas nerviraju talijanske ribokradice, koji love našu ribu i uništavaju naše prirodno bogatstvo.
Jedno od rješenja o kojem se govori je izgradnja ribarske flote koja će onda izlovljavati ribu u dijelu našeg Jadrana gdje sad love uglavnom Talijani.

Da, to će stvarno biti super. Onda kad se izlovi sva riba, kad sve u moru bude mrtvo, kad ničeg ne bude, onda će biti super, onda nam nitko ništa neće krasti.
Talijani dolaze na naš dio jadrana jer su svoj uništili, a mi kao rješenje stvaramo flotu poput one kojom su Talijani uništili svoje more.Krasna ljubav prema ekološkom i ribarskom, prema Jadranu i prirodi i našim potomcima kojima ćemo ostaviti pustoš.

Drugi prijedlog je bio da nam se plati za izlovljavanje. Plat pa uništavaj. Ma sjajno! Glavno da bude eura.

(E)Ucjene

Odustalo se je od ZERP-a jer kao EU nas je ucijenio pa smo morali odustati. U zamjenu za ZERP smo dobili "petu brzinu".

Ali svrha ZERP-a nije "peta brzina", već zaštita našeg pridodnog bogatstva, uz ribolovni on je i EKOLOŠKI pojas.

Nije li se umjesto o "petoj brzini" moglo pregovarati o ekološkoj zaštiti Jadrana, o očuvanju čistog mora, nije li se moglo zatražiti iz EU novce i znanstvenu pomoć da se utvrdi u kakvom je stanju Jadran, kako da se zaštti njegov riblji fond, koliki izlov jadran može podnijeti, kako surađivati s drugim državama koje imaju izlaz na Jadransko more u programima zaštite mora...

Možda ne bismo imali ZERP, ali bi imali nešto što vrši funkciju ZERP-a, znači opet bi postigli cilj.

U svoj priči o ZERP-u nisam primetio puno brige i ljubavi prema moru.
A kako i bi kad je velikoj većini more tek mjesto za brčkanje i izvor zarade (jedna velika eurozona).




Post je objavljen 25.05.2008. u 18:56 sati.