Pregled posta

Schleswig-Holstein

Post na zalost ne mozete vidjeti u Exploreru (stravicno iskrivi format) nego samo u Mozilli. Hvala na razumijevanju.



Sto je za ovaj dio Njemacke karakteristicno: Lübeck i marcipan recimo.



http://farm1.static.flickr.com/249/449632127_2f178f6366.jpg?v=0




Ima ovdje i mnogo vodenih dvoraca, recimo Glücksbrug - Dvorac srece kod Flensbruga.



Od1987 je stari dio Lübecka pod UNESCO zastitom kao kulturna bastina.

Gut Altenhof, pa Gut Emkendorf (na Weestensee) je jedno od najljepsih mjesta slesvig-holstajnskog muzickog festivala. Dalje imanje Borghorst, predivna barokna
gradjevina, koju mozete danas unajmiti za obiteljske odmore.





Tako su mnoge mlade obitelji pocele svoju egzistenciju, nasli bi zapusteno imanje, digli kredit za renovaciju i imali pri tom nesvakidasnju poslovnu ideju - ili domicil za kulturne manifestacije ili kolonija za slikare, za djecu itd. Ili malo neobicniji hotel.

Landeskulturzentrum Salzau:



Schloß Ahrensburg







Flensburg i kazneni bodovi (prometni) - tu je centrala za prometne prekrsaje.



Dakle ovo je najsjeverniji dio Njemacke, opisuju ga kao zemlju izmedju dva mora: Nordsee und Ostsee. Glavni grad je Kiel, a ova BR ima preko 3 mil. stanovnika.



Dakle sve sto se citali za Meklenburg Vormommern vazi dijelom i ovdje, http://jja.blog.hr/2008/04/index.html#dan4

http://www.wattenmeer-nationalpark.de

http://de.wikipedia.org/wiki/Bild:SLH.nature.png

Prilicno rijetko naseljena, ovdje zivi jedna danska manjina, a strukturu stanovnistva cine stanovnici niedersachsenskog, jutiskog i frizijskog porijekla. I nakon drugog
svjetskog rata bilo je ovo Bundesland sa najvise izbjeglica i protjeranih, uglavnom iz istocne Prusije. Tako se stanovnistvo u samo dvije godine (poslijeratne) uduplalo.

Mozete unajmiti, relativno povoljno, ovakve kucice za obiteljski odmor:





Ovdje je ujedno najmanje auslendera u citavoj zapadnoj Njemackoj. Geografki izolirana a i privredno ne posebno jaka, nije bila neki atraktor za inozemnu radnu snagu. Ima svega 150 000 tisuca stranaca i vecina dolazi iz Europe.
Sluzbeni jezik je njemacki. U nekim opcinama se svejedno koristi Südjütisch (Plattdänisch). U nekim opcinama su i table dvojezicne, njemacki i frizijski. Recimo onda se grad zove: Niebüll ali i Naibel.

Dvorac Eutin:







Golf klub




Raj za ribiciju i opcenito urlaube - Sylt



Njemacka narodna poslovica kaze - zreo si za otok







Sylt - danski Sild, a frizijski Söl je najveci sjeverni otok - svu svoju privredu bazira na turizmu. Koji je dozivio bum, 1960 i od tad se specijalizirao i profilirao. Gl. turisticka mjesta su: Kampen, Westerland i Wenningstedt te 40 m duga zapadna plaza. Zbog specificne pozicije, gubi svake godine dio otoka, ispire ga more.

Tipicna arhitektura









Znaci oblik otoka se i dalje mijenja. Na otoku vlada golfska struja i morska klima, zimi 2-3 stupnja u plusu ali ljeti max. 18 stupnjeva. Ima malo kise, kazu da razlog lezi u reljefu obale. Oblaci se ne mogu skupljati i zbog stalnog vjetra budu otjerani dalje. Kao mjeru protiv erozije su jos u 19. stoljecu napraivli tkz. Holzpfahlbuhnen, vidi fotku. Kasnije su drvo zamijenili metalom, tko se sjeca mog ruskog putopisa od prosle godine, i tamo je taj sistem na djelu. Nazalost ovakve mjere nisu postigle puno.



Zadnjih 30-ak godina napumpavaju pijesak na obalu, sto nadoknadi onaj dio odnesen erozijom ali je kao metoda uzasno skupa, cijena joj je 10 milijuna eura po godini. Promijena klime ce i ovdje ostaviti svoje posljedice, uzrokovati ce vise oluja, sto dovodi do pojacanog gubitka tla, a kako ce onda tamo tesko biti osigurati nekretnine pogotovo obalne, to urnebesne svote se vec sad izracunavaju. Sad znate zasto osiguravajuca drustva i prirodoslovce zaposljavaju. Pjescane dine su ovdje u zasticenoj kategoriji i hodati se smije po samo unaprijed oznacenim stazama, najcesce sa drvenom podlogom. Hodanje po divljim puteljcima ubrzava eroziju, tamo gdje je vegetacija ugazena, nece se korijen dobro primiti i nista nece vezati pijesak za tlo.

Za vidjeti: Denghoog - kamena grobnica/spilja iz 4. tisucljeca prije Krista.

http://de.wikipedia.org/wiki/Bild:Denghoog1.jpg Danas Sylt ima oko 27 000 stanovnika i preko 6 miliona nocenja godisnje. Restorana ima nekoliko desetaka, cetiri sa Michelin zvijezdicom (malo koji grad se moze pohvaliti takvom ponudom), pet restorana ima Gault Millau
oznaku. Ako usporedimo sa brojem stanovnika, ovo je mjesto sa najvecom koncentracijom ekskluzivnih restorana u drzavi. Na otok mozete vlakom ili avionom. Otok ima javni prijevoz, auti su dopusteni ali nisu bas rado vidjeni.
Biciklisti imaju preko 250 km biciklisticke staze, koji povezuje sve otocke opcine. Zapravo je bicikl tamo idealno prijevozno sredstvo. Uskoro se spremamo na odmor i jedan od kriterija nam je da su dobro sredjene biciklisticke staze i da nude najam kvalitetnih bajkova.

http://farm2.static.flickr.com/1372/939346124_140f753945.jpg?v=0

Sylt ima cetiri luke.



Zeljeznica koja povezuje otok i kopno.

Obicaji: u noci 21. veljace se pali veliki krijes, nesto kao nasi majski krijesovi. To se zove Biikebrennen i ima korijene u poganskim obicajima. Sljedeci dan, Petritag je praznik na cijelom otoku.

Jöölboom: na ovom gotovo potpuno bezdrvetnom mjestu, se na Bozic umjesto jelke stavlja ovo:

, ispod toga su adam i eva kod drveta jabuke, od tijesta su napravljene i figurice konja, psa i kokota. Adam i Eva simboliziraju grijeh, konj je simbol snage i izdrzljivosti, a pas je simbol vjernosti. Kokot kao na mnogim crkvenim tornjevima ovdje bi bio simbol duhovne budnosti.

Hod pod maskama: tkz. Rummelpottlaufens. I to na Staru godinu tako maskirani Omtaakelten pjesmom opjevaju proslu otocnu godinu, taj hod maski zavrsi iza ponoci, a tamo se zbog previse suhe trave ne smije priredjivati vatromet uopce. Zbog pijeska i nista osim pijeska prije 100 godina su danasnji omanji gradovi tamo imali po max. 8-10 kuca. Sve kuce su u smjeru istok-zapad, kako bi na mahove brutalnom vjetru cim manje povrisne ponudile. Sve te kuce su danas zasticene kao spomenici kulture. U njima se i dalje zivi samo ih se ne smije srusiti.

Na otoku se govori i Sölring, dijalekt karakteristican po tome da ima mnogo danskih rijeci.





Post je objavljen 23.05.2008. u 18:10 sati.