Marketing
Skandal na pitomačkom festivalu: Veto na romsku pjesmu
Šesnaesti glazbeni festival "Podravine i Podravlja – Pitomača 2008." ovoga će se lipnja održati u sjeni općeg skandala oko odbijenice pjesme na romskome jeziku, ali i navodnih ostavki čelnih ljudi te već etabilirane glazbene manifestacije vezane uz zavičajni izričaj. Potvrđeno je to na jučerašnjoj konferenciji za novinare, na kojoj su bjelovarski autor skladbe "Rovelas e Jana", Mladen Medak-Gaga i predsjednik Udruge izvornih Roma Lovara Goran Đurđević osvijetlili razloge zbog kojih pjesma nije uvrštena u festivalske izvedbe, iz čega se dade iščitati eklatantni primjer grube segregacije Roma.
| HRT:prilog o romskoj pjesmi,izjavi načelnika općine i romima u Pitomači |
Pjesma dobra, ali…
Medaku bi, naime, to bio već treći nastup na festivalu u Pitomači, a nakon što je svoju skladbu poslao na natječaj, umjetnički ravnatelj festivala Marija Jergović, u telefonskom mu je razgovoru kazao kako je riječ "o vrlo kvalitetnoj pjesmi, pravi "Gelem,gelem", ali da im se jednostavno, ne uklapa u koncepciju i gotovo". – Ostao sam začuđen da im se skladba uz tradicijsku tamburašku glazbu i violine, o nesretnoj ljubavi lipe Podravke i mladoga Roma, ne uklapa u festivalsku koncepciju u Pitomači, mjestu uz koje su Romi najčešće prva asocijacija, te zbog činjenice da u tim krajevima žive nekoliko stoljeća. Stoga sam ostao zaprepašten Jergovićevim pitanjem, od kuda mi uopće ideja da pjesmu napišem na romskom jeziku, kao da sam ju napisao na finskom, ili njezino izvođenje povjerio dalmatinskoj klapi, kao što je to ranije učinio jedan autor, pa se takva izvedba "uklopila" u festival Podravine i Podravlja – kaže Gaga. Premda naglašava kako Jergoviću odaje priznanje i zasluge za staranje i prerastanje tog festivala u neizostavni glazbeni događaj na domaćoj sceni, Medak iznosi i niz zamjerki pod zajedničkim nazivnikom samovolje i autokracije koju Jergović već godinama demonstrira. On se naime, u pravilu pojavljuje u nekoliko uloga – umjetnički je ravnatelj, autor pjesama koje šalje na natječaj, ali i član žirija zaduženog za selekciju. Medak tvrdi, kako je među autorima postalo već javnom tajnom, da je u većini slučajeva žiri, sam Jergović, jer većina članova i ne sluša sve skladbe, već samo potvrdi njegov odabir. Koliko se Jergović divi svojim djelima, potvrđuje i selekcija u objavljenoj zbirci "Podravske pjesme, polke i čardaši" u kojoj je od ukupno dvjestotinjak pjesama, preko šezdeset njegovih autorskih djela.
Kako u Jergovićevu osobnu stavu oko Roma očito nešto "smrdi", Gaga potkrepljuje primjerom njegove pjesme s ranijeg festivala pod naslovom "Kad Magjar zaljubi". Ovu je pjesmu, naime, Jergović uvrstio u spomenutu zbirku, ali je bez pitanja i dozvole autora riječ "Cigana" koja se spominje u stihovima, zamijenio u "dragoga".
 |
Svađe s autorima
Kada je pak riječ o nonšalantnom odnosu prema selekciji i autorima, Medak tvrdi kako je 2005. godine osobno provjerio kako se to u Pitomači radi.
- Poslao sam jednu svoju pjesmu i dobio odgovor da nije prošla. No jedan od tadašnjih članova žirija mi je otvoreno kazao kako, da moju pjesmu nije nikada ni vidio, niti čuo. Stoga i ne čudi što je iz sličnih razloga i autokratskog ponašanja prema autorima, Marijan Jergović dosad izgubio povjerenje mnogih poznatih autora i izvođača s kojim je došao u sukob – tvrdi Medak. Inače, Gaga je demo snimku poslao na natječaj u Požegu, gdje će se možda njegova pjesma uklopiti u programsku koncepciju.
Izvješće HHO-u i uredu za nacionalne manjine
Udruga Roma Lovara u ovom će slučaju izvijestiti Hrvatski helsinški odbor, te Državni ured za nacionalne manjine – potvrdio je predsjednik Goran Đurđević, koji je za "spornu" skladbu preveo Medakove stihove na romski jezik.
 |
Nedopustivo je kaže, da se i na ovaj način demonstrira sustavno prešućivanje romske zajednice koja čini 70 posto ukupnog stanovništva na području Pitomače, a sve u cilju njihove asimilacije i zatiranja bogate kulturne tradicije. To je, naglašava Đurđević, dobrim dijelom rezultiralo i njihovom sadašnjom neorganiziranošću. No, usprkos tomu, tamošnji Romi lokalnoj zajednici uredno plaćaju doprinose i poreze, otvaraju trgovine i lokale, te velikim dijelom sudjeluju u razvoju pitomačkog kraja. Kada je pak, o glazbenom izričaju riječ, romska ga zajednica na ovome području čuva još od 1781. godine. Da su Romi još uvijek tu, pokazat ćemo na blagdan Sv. Vida u Pitomači, kada ćemo predstaviti naše stare običaje – dodaje Đurđević.
Ostavke čelnika
Premda se festivalski direktor Rajko Stilinović brine o organizaciji i logistici, ne sviđa mu se dosadašnji način selekcije pjesama, posebice kada su u to uključeni i sami autori. Kaže kako i sam piše pjesme, pa je stoga odbio sudjelovati u njihovu izboru. Dodaje kako cijeni Gagin rad, čije su pjesme poželjne na zagrebačkom festivalu, ali u Pitomači, čini se nisu. Inače, Stilinović je ponudio ostavku i odradit će još festival. Isto će učiniti i Marijan Jergović, no naglašava, ne zbog ovoga «slučaja», već zbog vlastitih godina, te posla od kojega se umorio.
Desetak Roma?
Umjetnički ravnatelj Marijan Jergović objašnjava zašto se pjesma nije uklopila u koncepciju: Od ukupno 5.600 stanovnika Pitomače svega je osam do deset Roma, pri čemu rijetko tko danas poznaje materinski jezik. Koncepcija festivala je odavno utvrđena i zna se, da prolaze skladbe na kajkavskom i štokavskom narječju, te slavonskoj ikavici, točnije, iz svih krajeva – od Međimurja do Baranje vezane uz rijeku Dravu i Podravlje. Upitan, kako to da u Pitomači, prepoznatljivoj po brojnim Romima dana govori o njih desetak, Jergović odgovara kako on vjeruje samo statistici.
Virovitica net
fotografije:Centar Roma Lovara
POVEZANO:Zašto se na festivalu u Pitomači ne može izvesti romska pjesma
Post je objavljen 01.05.2008. u 20:25 sati.