«Kako doznajemo od visoko pozicioniranog izvora u Vladi, Europska komisija zahtijeva stečaj «Brodotrogira» i preustroj «Kraljevice» te hitnu privatizaciju «Uljanika», smanjenje opsega proizvodnje «3. maja» i «Brodosplita». To u stvarnosti znači da se «Brodotrogir» mora ugasiti, a vrlo je vjerojatno da ista sudbina čeka i «Kraljevicu».
Za sve nas u Trogiru, ova vijest objavljena sinoć u središnjem dnevniku HTV-a odjeknula je poput bombe.
Znači, počelo je izlaziti u javnosti, pa makar i od «neimenovanog visoko pozicioniranog izvora u Vladi», ono što mi radnici «Brodotrogira» naslućujemo već nekoliko mjeseci. Hrvatska Vlada, naravno pod izlikom da to tako traži «Europska komisija», odlučila je Brodotrogiru staviti ključ u bravu. Rekli bismo - sasvim logično, jer ako je već došla takva zapovijed i ako se već mora birati između šest velikih brodogradilišta, onda se podrazumijeva da to neće biti Uljanik koji posluje najbolje, neće (za sada) to biti ni «Brodosplit» niti «3.maj» zbog političkih razloga, a Kraljevica je još uvijek na vagi zbog proizvodnje ponešto drugačije vrste brodova. Znači – preostao je "Brodotrogir" koji će, barem se tako nadaju, šaptom pasti jer nema političkih zaštitnika, a 1200 zaposlenih uz 600-700 kooperanata neće biti dovoljna kritična masa za veće prosvjede.
Istina je slijedeća – naša Vlada sa Europom ne pregovara, ne brani hrvatske interese već se ponaša poslušnički i pokorno, slijepo izvršava ono što ta famozna Europa zahtjeva, isto onako kao nedavno za ZERP, kao i za mnogo togo što još ne znamo, ali ćemo na žalost saznati kad budemo dovedeni pred gotov čin.
Sada je na djelu – takozvano «senzibiliziranje javnosti». Najprije je počelo kao sramežljivo, a sada već gotovo svakodnevno, u medijima se objavljuju članci u kojima je osnovna misao vodilja kako je brodograđevna industrija u Hrvatskoj i tako samo kamen oko vrata, izvor milijunskih gubitaka, rupa bez dna i kako u konačnici nema smisla podržavati i održavati nešto što je već odavno osuđeno na neuspjeh. I opet se ponavlja ono famozno – ako moramo birati između, u ovom slučaju - brodogradnje i Europe, onda dileme nema - odreći ćemo se naravno - brodogradnje. Čak se ide toliko daleko da se sa primjetnom dozom sprdnje obrušava na sve radnike zaposlene u škverovima, kako nisu sposobni izgraditi brod na održivim ekonomskim pretpostavkama. Pokušava se kreirati kao dominantno mišljenje u javnosti da nam takva brodogradnja i tako predstavlja samo opterećenje i kako nije velika šteta ako propadne.
Ah da - nama se i tako ništa ne isplati proizvoditi!
Hrvatska je, sada se to definitivno može reći – propustila povijesnu šansu.
Brodogradnja nije tako jednostavna kao proizvodnja krumpira, cipela ili poliuretanske pjene, brodogradnja je strateška djelatnost. Brodogradnja je generator razvoja jer zapošljava ne samo sebe, nego i mnoštvo prateće industrije. O tome sam već pisao u ovom postu pa se ne želim ponavljati. Sve ono što sam napisao prije kojih godinu i po dana, stoji i danas...
Brodogradnjo-i-bogu-si-teska
Ono što je posebno žalosno, jest činjenica da o brodograđevnoj industriji u Hrvatskoj, i to ne samo sada, već dugi niz godina odlučuju ljudi, bolje reći političari, koji blago rečeno o brodogradnji – nemaju pojma!
Tražili su od nas da napravimo plan restrukturiranja kojeg smo odradili vrlo stručno, odgovorno, na profesionalni način i to već prije skoro godinu dana. I što se nakon toga događa? Godinu dana naš program leži u nekoj ladici u Bruxellesu!
Nitko se od naših dičnih političara nije potrudio da uvjeri europske birokrate o svrsishodnosti i isplativosti tog plana. Konačno – tek nam sada govore kako taj plan “ekonomski neodrživ, nerazvojan i bla bla bla”, a uvjeren sam da ga nisu niti pročitali.
Ma da smo mi izradili ne znam kakav program, oni bi ga proglasili nevaljalim jer su oni svoju odluku već odavno donijeli. Samo čekaju povoljan “tajming”…
Što sadrži taj naš plan restrukturiranja?
Pojednostavljeno rečeno – da bi mogli proizvoditi brodove sa financijskim dobitkom, moramo osuvremeniti tehnologiju proizvodnje broda. A ta tehnologija je izuzetno složena i komplicirana te zahtjeva velika ulaganja. Ne možete sa odvijačem i čekićem napraviti Mercedes! Proizvesti ne samo suvremen, već istinski sofisticirani brod koji će biti ne samo kvalitetan i pouzdan, već i osvajati prestižne nagrade u relevantnim svjetskim stručnim krugovima, zadatak je koji nije niti malo lak.
I što nama sada vrijedi da i u takvim nepovoljnim okolnostima, sa zastarjelom tehnologijom, konstantno ubrzavamo proizvodnju, da stalno imamo posla preko glave, da zdušno nastojimo svaki novi brod napraviti što kvalitetnije i u što kraćem roku!?
Nije ugodna spoznaja da o tvojoj sudbini odlučuje netko tko nema znanje, ali ima moć. Takvi će te licemjerno, deklarativno podržavati a s druge strane neće napraviti ništa da ti pomognu.
Ako su već premudro zaključili da Hrvatskoj nije potrebna brodogradnja, znaju li oni možda što nam je uopće potrebno? Nisam siguran da možemo živjeti dobro, a ništa ne proizvoditi. Neki možda da, ali većina…vrlo teško!
Brodotrogiru je dodatna otežavajuća okolnost što se nalazi na izuzetno atraktivnoj lokaciji. Dobro, i meni je jasno da bi turistički sadržaji bili oku ugodniji i primjereniji od škverskih dizalica. Ali, može li se živjeti od šest tjedana turističke sezone?
Vidjet ćemo što će se događati ovih dana. Iskreno – nisam optimist. A pogotovo zbog toga što nije teško predvidjeti da je gašenje moga škvera u Trogiru samo početak kraja čitave naše brodogradnje. Šteta je nepovratno učinjena. Uništit ćemo čitavu jednu struku u kojoj smo bili prepoznatljivi i priznati u svijetu.
U trogirskom škveru, ljudi se uznemireni, ali unatoč svemu, i dalje vrijedno rade. Jedan brod nam je pred isporukom, a drugi je u završnoj fazi na navozu i za desetak dana će biti spreman za porinuće…Ako sve bude u redu, naravno…
Eto, nije mi baš bila namjera o ovoj temi pisati na blogu, ali u poplavi kontradiktornih, površnih i nedorečenih vijesti, možda nije loše javljati se sa “lica mjesta”. Baš me zanima hoće li ovaj “reality show" javnosti biti tako zanimljiv kao oni već svima dobro poznati….
Post je objavljen 23.04.2008. u 11:35 sati.