Osmijeh.Poletna sloboda.To je sve što željela u je ona u životu svome.Uživala je u sitnicama.Voljela je prirodu i sve njene darove.Sretna je bila udisavši sav onaj svjrži zrak.Voljela je cvrkut ptica.Voljela se smijati.Na ljubav marila nije.Čak nije bila uporna da bude zaljubljena.Znala je da će sve jednom doći na svoje.Znala je da ju netko negdje čeka.Znala je da postoji netko tko će je voljeti kao što ona voli prirodu.
Ljubav iza uglu uvijek čeka...
Više je vremena provodila u prirodi,obožavala je pratiti leptire kako uzimaju posljednji nektar sa cvijetova.Leptiri su letjeli upravo poletnom slobodom kakvu je ona željela.Poželjela je da na jedan dan postane leptir pa da leti...
Leptiri su prijatelji njeni bili...
Sunčan dan.Pomalo sparina vladala je.Otišla je na ljetovanje.Otišla je ne voljom svojom.Ali nije ni slutila kakva ju sreća čeka.Tužna je bila ostavljavši svoje leptire.
Razmišljala je putem što je ikada učinila za prirodu.Pitala se dali je ikada učinila išta nažao tom prekrasnom prostoru.
Došla je tužna i izmučena putovanjem.Pri izlasku ju je dočekala bakina prijateljica sa jednim momkom crne baršunaste kose i predivnih zelenih očiju.Nikada nije vidjela tako zgodna momka.Najednom je u njoj nešto zaigralo.Nije željela ispasti bezvezakinja ni išta slično.
Ljubav nam pokuca na vrata kad se najmanje nadamo..
Ljubav?Leptirići?Nije htjela da to bude ljubav.Ali znala je da u njoj probudio nešto posebno.Svakim danom su se više upoznavali.Jednog dana pred sam kraj njenog ljetovanja,odveo ju je u šumarak.Rekao joj je kako obožava prirodu i kako mrzi one koji ju uništavaju.To je bio trenutak kada su se dvije slagalice spojile...
Obavila je ruke oko njegovog vrata,prislonila svoje usne njegovim,poljubila ga je.Nije ni sama skužila što radi.Potrčala je brzo unatrag.Željela je nestati.Zašto ga je poljubila?Zašto?..
Drugog dana ga je izbjegavala,nije željela naići na pogled njegov u kojima se nadala da će vidjeti prijezir.Dok koračala je plažom,nešto ju je uhvatilo za ruku.Bio je to on.
-Ne bježi-reče joj.
-Oprosti.Sramim se svojih postupaka-reče.
-Zašto?-pitao ju je.
-Poljubila sam se.Oprosti.Nisam se ni najmanje nadala da ću to učiniti-reče ona.
-Meni ne smeta.Dapače drago mi je što si me poljubila.Od prvog dana kad sam te vidio,si mi se jako svidjela.-reče od sa smješkom na licu.
-Što točno želiš reći?-reče ona.
-Sviđaš mi se.Oboje volimo prirodu,oboje ne tražimo da ljubav mora biti dio našeg ži vota.A ovo među nama se jednostavno dogodilo.-reče on.
-I ti se meni sviđaš.Volim te.Zaljubila sam se kao neka balavica.-reče ona potpuno slobodnijim glasom.
-Dodji mi u zagrljaj iz kojeg te pustiti neću.-reče on.
Zagrljeni stajaše pod zvjezdanim nebom.Ljubav tu se razvila među svoje ljudi što za ljubav marili nisu.
.....
nastavit će se..
moj msn: s.a.z.u.i@hotmail.com...
slobodno mi se javite..
Post je objavljen 19.04.2008. u 18:55 sati.