Pregled posta

Adresa bloga: http://blog.dnevnik.hr/dveriperunove

Marketing

Lada

Na danasnji dan, 21. ozujka, nasi preci proslavljali su Maslenicu, prvi dan proljeca. Praznik se obicno povezivao sa Ladom, koja se vraca iz podzemlja i donosi proljece.
Lada je nastavljala sve ono što je Vesna zapocela - pa ce cijelog ljeta ljepotom biti ukrašena naselja,livade, šume, planine i nebo. Zato je i nazvana boginjom ljepote i ljudi su je zbog toga najviše
obožavali, moleci je da i njih ucini lijepim i zgodnim. Njoj su posvecivani cesti i raznovrsni
karnevali. U njenu cast se mladež okupljala u kucama ili na izletima u prirodi, najradije u
vrijeme koje u kršcanstvu obilježavaju ivanjdanske igre. U oba slucaja su igrana kola i pjevane
pjesme Ladi, s refrenima: "O Lado", ili "O LJeljo". To su izvodile slavenske rusalke i ovi su
obredi bili tako omiljeni da su se zadržali stotinama godina u vrijeme kršcanstva. Zabilježeno je
da su se ruski svecenici žalili da ovu pagansku pojavu ne mogu suzbiti, jer je mladež, dolazeci u
kršcanske hramove, iznenada zapocinjala igre posvecene Ladi. Zbog toga je Pravoslavna crkva malo izmijenila karakter ovih obicaja, pa se danas na kršcanske praznike pojavljuju, umjesto
rusalki, kraljice. Ladin obred je bilo i momacko pletenje vijenaca, koji su se, na izletima, stavljali
djevojkama na glavu, a kasnije su ih momci preuzimali, nosili kuci i kacili iznad kucnih vrata ili
na zidove u svojim sobama. Manje vijence su mladici stavljali oko vrata kipovima svojih
bogova, koje su držali u kucama. U cast boginje Lade, Slaveni su uzimali posljednji otkos žita,
cineci od njega mali stožer, vezali su ga crvenim konopom i prskali krvlju pjevca. Pored ovog,
cinjen je i stožer od trešnjevog drveta, sa izrezbarenim likovima bogova, na koje su stavljani
vjencici. Stožeri su bili posveceni kultu Sunca i imali su svrhu da podstaknu rast bilja pod
njegovim zracima, ali i da izmole dovoljno kiše za žednu zemlju. Oko stožera su djevojke
pjevale: "Oj, ubave mlade mome, Lado, Lado". Momci i djevojke su u kolu bili okiceni i
prolazili su ispod vijenaca, koje su za tu priliku držali, u obliku slavoluka, drugi mladici i
djevojke. Mnogobrojni su obredi posveceni boginji Ladi, mada svi nisu ni zapisani ni zapamceni.
Jedan od njih sastojao se u tome što su ga upražnjavale djevojke, bez prisustva muškaraca. One
su nage uzimale dio od pribora za tkanje - vratilo, dodavale mu konjsku drvenu glavu, simulirale
jahanje i palile su brezove kore, nataknute na duge motke. Ove motke (lile) podizane su visoko
iznad glave osobe koja je bila odabrana da zamijeni boginju Ladu. Ona je u ruci držala jabuku
petrovacu i ivanjsko cvijece.
Vatra, kojoj su Slaveni pridavali cudesne moci, bila je obavezna i u obredima posvecenim
boginji Ladi. I u ovom slucaju je omladina preskakala vatru i oko nje igrala i pjevala.
Lada, kao i Vesna, bila je obožavana zbog svoje duhovne i tjelesne ljepote. Predstavljana je kao
najljepša slavenska žena - bijele puti, zlataste kose i s krupnim ocima, boje ljubicice. Usne su joj
bile socne - gornja boja jagode, a donja maline. Tijelo joj je bilo stasito a koža mirisna. Ona je
bila zanosna i privlacna, pa su je Slaveni prizivali prilikom sklapanja brakova ili u vrijeme
ljubavnih patnji. Tad su joj pjevali, uz ponavljanje refrena: "Didi Lado". Kao i Vesna i Lada ima
odlike i sudbinu zemaljskih žena, pa su ostali tragovi da su njeni dragani bili bog Gerovit - vitez i
ratnik i drugi mocni slavenski bog na konju jarosni (ljuti) Jarilo. Cesi i danas Ladu zovu Pana -
gospoda. Rusi su svom najomiljenijem vozilu dali ime Lada. To nije cudno, jer je Lada ostala u
slavenskoj folkloristici prisutnija od drugih božanstava. Njeni znaci su cesti motivi u vezovima i
rucnim radovima slavenskih žena, tako da je lako, preko njih, odgonetnuti davnašnje funkcije
boginje Lade.

Image Hosted by ImageShack.us

Od prirodnih pojava, Ladi su pripadali Sunce, topla noc i kiša, a od predmeta spomenuti vijenci i
stožer. Njeni su: pijetao, jelen, orao i mrav, a od biljaka: trešnja, lipa, maslacak i božur. Od
duhovnih pojava, Lada je gospodar Poljevika. Kultna mjesta su joj u poljima, a obredi su:
žrtvovanja, kresnice i rusalke.
Kip boginje Lade prikazuje, kako je navedeno, stasitu i lijepu ženu, a tako su i Grci zamišljali
svoju boginju Afroditu. Na Ladinim prsima su razvijene dojke, znak plodnosti i ugravirano
Sunce, bez kojeg ne bi bilo te plodnosti. Ostali dijelovi kipa pokriveni su slikama vocnih
plodova, živih bica i znacima plodnosti, prisutnim na današnjim vezovima i rucnim radovima.
Funkcije boginje Lade u kršcanstvu pokrivaju: Arhandeli Mihailo, Gavrilo i Rafael a delimicno
sveci: Dorde i Petar.
Ladi su pripadali sunce, topla noc i kiša. Njene životinje su bile pijetao, jelen, mrav, a biljke
trešnja, lipa, maslacak i božur. Djevojke su joj se molile za ljepotu, muškarci je prizivali u
vrijeme ljubavnih patnji. Bila je nasljednica Vesne, što Vesna ucini cvjetnim, Lada plodnim. Na
kipovima predstavljana je kao lijepa, stasita žena, prekrivena zrelim plodovima voca, sa suncem
na grudima.

Post je objavljen 21.03.2008. u 22:21 sati.